Alergije

Izraz alergija odnosi se na neprirodnu reakciju obrambenog sustava na tvar koja obično nije škodljiva. Alergije se javljaju u raznim oblicima i raz­likuju se težinom od blago neugodnih do opasnih po život. Procjenjuje se da jedna petina stanovništva zapadne hemisfere pati od alergija. Nitko ne zna zašto se one javljaju kod nekih ljudi, ali se čini da nasljednost igra ulogu u njihovu nastajanju, lako vam se alergije mogu rasplamsavati i smirivati cijeloga života, ljudima se rijetko javljaju nove alergije nakon četrdesete godine.

Imunološki sustav štiti organizam od stranih tvari – poznatih kao antigeni – tako da stvara antitijela i druge kemijske tvari kako bi se borili protiv njih. Obrambeni sustav obično zanemaruje dobroćudne tvari, poput hrane, i bori se samo protiv opasnih, poput bakterija. Alergijska reakcija javlja se kad imunološki sustav ne može razlikovati dobro od lošega te oslobađa vrstu kemijske tvari koja se zove histamin da napadne bezopasnu tvar kao da se radi o prijetnji. Histamin izaziva mnoge simptome koji se povezuju s alergijama. Tvari koje mogu izazvati aler­gijske reakcije, a poznate su pod nazivom alergeni, kreću se od peluda preko alergena životinjskog podrijetla, poput dlaka ili perja kućnih ljubimaca, do penicilina.

Većina alergijskih reakcija nije ozbiljna, ali neke, poput anafilakse, mogu biti smrtonosne. Tek nekolicina alergija može se u cijelosti izliječiti, ali za ublažavanje simptoma na raspola­ganju je čitav niz različitih konvencionalnih i alter­nativnih načina liječenja. Ako imate tešku alergiju, vrlo je važno da odete k liječniku konvencionalne medicine i dobijete trenutačnu medicinsku pomoć za hitne slučajeve.

Simptomi

• Kihanje, hripanje, začepljenost nosa kongestija te kašalj upućuju na astmu ili alergije na neki lijek ili respiratorne alergije.
• Svrbež očiju, usta i grla simptomi su respiratornih alergija.
• Bolovi u želucu, učestale probavne tegobe i žgaravica znakovi su osjetljivosti na hranu.
• Nadražena koža koja svrbi, crveni ili otiče povezana je s alergijama na lijekove, hranu i ubode kukaca.
• Ukočenost, bolovi i oticanje zglobova mogu ukazivati na alergije na hranu ili lijekove.

Obratite se liječniku

Ako imate žestoke grčeve u želucu, povraćate, nadimate se ili imate proljev; to bi moglo ukazivati na ozbiljnu alergijsku reakciju na hranu ili nešto drugo ili otrovanje hranom.
ako disanje postane iznimno teško ili bolno; možda proživljavate napadaj astme, druge ozbiljne alergijske reakcije, ili srčani udar. Zatražite hitnu liječničku pomoć.
ako vam se iznenada jave promjene na koži, praćene jakim crvenilom i svrbe- žom; i srce vam može ubrzano kucati.
Ovi simptomi mogu ukazivati na nastupanje anafilaktičkog šoka, krajnje ozbiljne alergijske reakcije. Zatražite hitnu liječničku pomoć. 

Uzroci

Alergije se javljaju u mnogo različitih oblika i uobi­čajeno je da se svrstavaju u opće kategorije prema vrstama tvari koje ih uzrokuju ili dijelovima tijela koje pogađaju.

Kožne alergije: Kontaktni dermatitis uzrokuje izravna, lokalna izloženost određenom alergenu; atopički dermatitis nepoznata je uzroka, no obično je nasljedan. Koprivnjača, ili urtikarija, je izbijanje otečenih, zacrvenjenih plikova na koži koji svrbe te
mogu potrajati nekoliko minuta ili nekoliko dana. Angioedem se odlikuje dubljim otokom oko očiju i usnica, a katkad i šaka i stopala. I koprivnjača i angio­edem posljedica su neželjene reakcije organizma na određene vrste hrane, pelud, alergene životinjskog podrijetla (poput dlaka ili perja kućnih ljubimaca), lijekove, ubode kukaca, hladnoću, toplinu, svjetlo ili emocionalni stres.

Respiratorne alergije: Oko 20 milijuna Ameri­kanaca pati od peludne hunjavica (alergijski rinitis). Tipični simptomi uključuju svrbež očiju, nosa i nep­čanog svoda ili grla, zajedno sa začepljenošću nosa, kašljem i kihanjem. Ako vi (ili članovi vaše obitelji) imate druge alergije, poput dermatitisa ili astme, veća je vjerojatnost da ćete imati peludnu groznicu. Izrazi alergijski rinitis i peludna hunjavica odnose se upravo na reakcije koje izaziva pelud trava i biljaka koji širi vjetar. No iste simptome mogu izazvati i dru­ge tvari nošene zrakom koji udišete. One uključuju plijesan, prašinu i alergene životinjskog podrijetla. Ako ste, na primjer, alergični na alergene životinjskog podrijetla (mrtve čestice kože i slinu), blizina mačke kod vas će izazivati kihanje, hripanje i šmrcanje. Alergije na plijesan uzrokovane su sporama koje se prenose zrakom. Vanjske plijesni – alternaria i hor- modendrum – bujaju u toplim godišnjim dobima ili podnebljima, dok unutrašnje plijesni – penicillium, aspergillus, mucor i rhizopus – rastu cijele godine na vlažnim mjestima (podrumi i kupaonice, na primjer). Prašina izaziva alergije zato što zadržava štetne tvari kao što su pelud, spore plijesni te mikroskopske gri­nje; isto tako može sadržavati nadražujuća vlakna iz tkanina, tapeciranog namještaja i sagova.

Astma: Astma ima različite uzroke, ali glavni su alergije na pelud, spore plijesni, alergene životinjskog podrijetla (čestice kože i slinu kućnih ljubimaca) i grinje.

Alergije na hranu: Procjenjuje se da 70 posto ljudi s alergijama na hranu ima manje od 30 godina; većinu čine djeca do 6 godina. Katkad je teško točno izdvojiti određene alergene koji uzrokuju alergiju na neku vrstu hrane, zato što su reakcije često zakašnjele ili ih mogu izazvati aditivi u hrani ili čak navike jede­nja. No približno 90 posto alergija na hranu izazivaju bjelančevine u kravljem mlijeku, bjelance iz jajeta, kikiriki, pšenica ili soja. Među ostale česte alergene u hrani spadaju bobičasti plodovi, školjkaši, kukuruz, grah, žuta boja za hranu br. 5 i gumiarabika (aditiv u prerađenoj hrani). Klasični simptomi alergija na hra­nu uključuju grčeve u želucu, proljev i mučninu. U težim slučajevima može doći do povraćanja, oticanja lica i jezika te respiratorne kongestije, kao i vrtogla­vice, znojenja i nesvjestice.

Alergije na lijekove: Najčešća alergija na lijekove je alergija na lijekove iz porodice penicilina. Ostali česti alergeni među lijekovima su sulfatni lijekovi, barbiturati, antikonvulzivi, inzulin, lokalni aneste­tici i boje koje se ubrizgavaju u krvne žile radi rend­genskog snimanja. Gotovo milijun Amerikanaca ima reakcije na acetilsalicilnu kiselinu; ove reakcije nisu prave alergije, nego više »osjetljivost«.

Alergije na ubod kukaca: Neka ispitivanja na­gađaju da osobe koje ¡maje neke druge alergije (na hranu, lijekove ili respiratorne alergije) mogu biti podložniji alergijama od uboda kukaca, koje poga­đaju oko 15 posto te populacije. Otrov u žalcima pčela, osa, stršljena i južnoameričkih otrovnih mrava je čest alergen.

Liječenje

Najbolji način liječenja alergija je izbjegavanje tvari koje ih potiču, ali to može biti teško. Osnovni lije­kovi za alergije su antihistaminici, koji djeluju kao protuteža histaminskim kemijskim tvarima koje uz­rokuju alergijske reakcije. Za teške simptome mogu se koristiti i kortikosteroidni lijekovi koji se dobivaju na liječnički recept. U hitnim slučajevima – kad dođe do anafilaktičkog šoka – upotrebljavaju se injekcije adrenalina kako bi se proširili bronhijalni putovi. Imunoterapija ili alergijske injekcije mogu izliječiti neke alergije uvođenjem malih količina škodljivih alergena kako bi pomogli organizmu da nauči izlaziti na kraj s njima.

Prevencija

Respiratorne alergije: Ugradite visokodjelotvoran pročišćivač zraka pomoću kojega će se uklanjati pelud i spore plijesni te tijekom toplih godišnjih doba kod kuće i u autu upotrebljavajte rashladni uređaj kako biste zadržali pelud vani; redovito čistite vlažne površine dezinfekcijskim sredstvom da biste uništili plijesan. Razmislite o unajmljivanju posebne službe za čišćenje kako biste se riješili grinja prašine na običnom i tapeciranom namještaju. Izolirajte svoje kućne ljubimce i držite ih vani što je više moguće (ili ih se riješite – ako to možete podnijeti). Redovitim kupanjem vašeg kućnog ljubimca smanjit ćete čestice kože i dlaka.

Alergije ha hranu: Umjesto mliječnih proizvoda, iskušajte hranu na bazi tofua. Uvijek provjerite etike­te na namirnicama radi aditiva koji su poznati kao alergeni – žute boje za hranu br. 5 ili gumiarabike.

Dobro je znati
Što potiče nastanak ANAFILAKTIČKOG ŠOKA?

Najteža i najopasnija od svih alergijskih reakcija je anafilaksa, ili anafilaktički šok, koji počinje u roku nekoliko minuta na­kon izlaganja alergenu i brzo napreduje, lako bilo koji alergen može izazvati anafilaktički šok, najčešće su to ubodi kukaca, neke vrste hrane (na primjer školjke i orasi) te injekcije određenih lijekova. Standardni hitni postupak liječenja uključuje ubrizgavanje adrenalina kako bi se otvorili dišni putovi i krvne žile; u teškim slučajevima može biti nužna i reanimacija.

Aromaterapija

Da biste ublažili začepljenost nosa, pokušajte izmije­šati 1 kap ulja od lavande (Lavandula officinalis) i 1 žličicu osnovnog ili baznog ulja poput ulja od slatkog badema ili suncokretovog ulja; umasirajte u kožu oko sinusa jednom dnevno. Ulja eukalipta (Eucalyp­tus globulus), cedrovine i paprene metvice (Mentha piperita) također djeluju kao dekongestivi; natapkajte na maramicu i inhalirajte.

Kinesko ljekovito bilje

Kositernica (Ephedra sinica) djeluje kao dekongestiv adrenalin, koji otvara dišne putove u plućima kad je disanje otežano. Ali budite pažljivi: velike količine ove ljekovite biljke istovjetne su velikoj količini lijeka adrenalina i mogu imati ozbiljne popratne učinke. Ne upotrebljavajte kositernicu ako imate visok krvni tlak ili srčano oboljenje. Pripremite oparak kombini­rajući 5 grama kositernice, 4 grama štapića cimeta (Cinnamomum cassia), 1,5 gram sladića (Glycyrrhiza uralensis) i 5 grama sjemenki marelice (Prunus armeniaca); pustite da se namače u hladnoj vodi, a zatim pustite da zakuha. Procijedite i pijte vruće.

Liječenje ljekovitim biljem

Oparci od kamilice (Matricaria recutita), cvijeta crne bazge (Sambucus nigra), ljekovite očanice (Euphrasia officinalis), češnjaka (Allium sativum), zlatnice (Solidago virgaurea), koprive (Urtica dioica) te stolis- nika (Achillea millefolium) djeluju antimukozno i protuupalno.

Homeopatija

Za curenje nosa, svrbež u grlu i kihanje, homeopat će možda sugerirati Arsenicum album (6c); za kro­nični gust iscjedak Pulsatillu (6c); za curenje nosa, herpes usnice i svrbež u očima Allium čepu.

Prehrana

Vitamin C i bioflavonoidi (koji se nalaze u bijeloj jezgri citričnog voća) djeluju kao prirodni antihistaminici, pa biste trebali povećati unos citričnog voća u organizam ili uzimati 500 mg vitamina C tri puta na dan. Smatra se za vitamine A i skupine B da su jaki stimulansi za obrambeni sustav organizma. Proizvodi koji se rade s pčelinjim peludom i matičnom mliječi mogu ublažiti ili ukloniti simptome respiratornih alergija, ali ne biste ih smjeli uzimati ako ste alergični na pčelinji ubod. Kod alergija na hranu pažljivo čitaj­te etikete i pobrinite se da budete dobro upoznati s time koje vrste hrane trebate izbjegavati.

Konvencionalna medicina

Kožne alergije: Atopički i kontaktni dermatitis mogu se liječiti raznim kortikosteroidima, obično hidrokortizonom. Kod koprivnjače i angioedema često nisu potrebni lijekovi, ali teži slučajevi mogu zahtije­vati antihistaminike koje će vam propisati liječnik, cimetidin, terbutalin ili oralne kortikosteroide.

Respiratorne alergije: Peludna hunjavica se u načelu liječi antihistaminicima koje možete dobiti i bez liječničkog recepta, ali vam liječnik može pro­pisati i druge, jače lijekove – poput kromolina – ako su vaši simptomi teški. Isti načini liječenja primje­njuju se i u slučaju drugih respiratornih alergija, ali ako su vam simptomi teški, liječnik vam može pro­pisati kortikosteroide, u spreju za nos ili oralnom obliku. Imunoterapija ima visoku stopu uspješnosti i njome se izliječi 70 do 80 posto ljudi koji se liječe zbog respiratornih alergija.

Alergije na hranu: Najbolji način liječenja aler­gija na hranu je izbjegavanje. Ako se vaše reakcije na neke vrste hrane svode na iritaciju, a nisu opasne po život, liječnik će vam možda propisati antihista­minike ili kreme radi ublažavanja simptoma.

Alergije na lijekove: Jedini djelotvorni način liječenja alergija na lijekove je izbjegavanje. Osipi na koži povezani s alergijama na lijekove u pravilu se liječe antihistaminicima; katkad se liječe kortiko­steroidima.

Alergije na ubode kukaca: Izbjegavanje je najnačin liječenja, ali imunoterapija može izliječiti i alergije na ubode kukaca. Ako ste iznimno alergični i postoji vjerojatnost da ćete pasti u anafilaktički šok, liječnik će vam propisati pribor za hitan slučaj, koji morate uvijek nositi sa sobom.

Alternativni načini liječenja

Budući da može biti teško dijagnosticirati alergije, a u mnogim slučajevima su neizlječive, alternativni i za njih postali su prilično popularni. No ako tešku alergiju, ili u hitnom slučaju, morate se abratiti liječniku.

Dijagnostički postupci

Nakon uzimanja cjelovite obiteljske i osobne medi­cinske povijesti bolesti, liječnik će vam postaviti niz pitanja o vašoj izloženosti i reakcijama na različite alergene kako bi se isključili i prepoznali uzročnici vaših alergija. Možda će od vas tražiti da tjedan dana vodite bilješke o mogućim alergenima i svojim aler- gijskim reakcijama kako biste pomogli kod dijagnos­ticiranja. Nakon toga će liječnik izabrati metodu testiranja.

Najčešći test za respiratorne i kožne alergije te alergije na penicilin, ubode kukaca i hranu je test na koži. Mala količina alergena stavi se na kožu ili ubrizga tik ispod nje, a liječnik promatra hoće ii se pojaviti alergijski simptomi. Simptomi – oticanje, svrbež i crvenilo – obično se pojavljuju u roku 20 mi­nuta. Testovi na koži nisu u cijelosti pouzdani zato što u slučaju davanja prevelike doze alergena može reagirati čak i osoba koja nije alergičar. Isto tako iznimno osjetljive osobe mogu od testova na koži zapasti u anafilaktički šok. Druga mogućnost kod respiratornih alergija je RAST (kratica za radioaler-gosorbentni test), kojim se u krvotoku mjeri količina antitijela povezana s alergijama.