Opasnosti gladovanja

Svako malo mediji nas obavještavaju o tome kako je netko započeo štrajk glađu kako bi ukazali svijetu na problem ili nepravdu koja je nanesena njima ili društvu u cjelini. Mahatma Gandhi je vjerojatno svjetski najpoznatija osoba koja je štrajkom glađu pokušala privući pozornost svijeta na stanje u britanskoj koloniji Indiji

Neki zapisi nam govore kako su neki ljudi uspjeli izdržati 70 dana bez hrane. Ljudski organizam je vrlo zanimljiv; tri dana bez voda bi nas zasigurno ubila, dok bez hrane možemo i duže vremena jer naš organizam ima sigurnosni sustav koji nam pomaže preživjeti bez hrane neki duži vremenski period; sve ovisi o hidraciji tijela, masi i genetici.

Ali što glad zapravo čini našem tijelu? Šest sati nakon jela, tijelo probavlja hranu i pretvara je u glukozu koja je glavni izvor energije ljudskom tijelu kod normalnog hranjenja. Zalihe glukoze mogu izdržati nekih 24 do 48 sati, ali većinom se isprazne nakon šest.

Nakon što se isprazne, vaše tijelo neće biti samo gladno već će ući u stanje ketoze (povišena koncentracija ketonskih tijela u krvi). Ketonska tijela dolaze iz masnih kiselina. Kod držanja dijete niske ugljikohidratima, vaše tijelo također ulazi u stanje ketoze. Budući da vaš mozak ne može koristiti masne kiseline kao energiju, i dalje će crpiti svu glukozu koju može naći. Nakon četvrtog dana bez hrane, ljudski mozak će crpiti oko 70% energije iz ketonskih tijela. Tu dolazi i do autofagije, tj. tijelo počne samo sebe jesti; razbija proteine iz mišića.

Mozak će također zahtijevati manje glukoze (30 grama umjesto 120 grama dnevno). Nakon prvotne pretvorbe proteina, organizam će ući u stanje mirovanja, mozak će se i dalje hraniti, ali vaše mišićno tkivo će nestajati. Ovo će naravno oslabiti vaš imunološki sustav zbog manjka vitamina i minerala.

Ovo je, naravno, ekstremni prikaz gladi, no nemojte bespotrebno gladovati kako biste izgubili višak kilograma; povećajte fizičku aktivnost i hranite se zdravije!

Foto: stefanolunardi/Shutterstock