Normalna tjelesna temperatura, kako prepoznati probleme. Dolaskom jesenjih dana, a s time i sve hladnijim i manje sunčanijim vremenima, što sa sobom povlači razne prehlade, viroze i učestalije posjete liječničkim ordinacijama, pravi je trenutak da ponovimo osnovne stvari o tjelesnoj temperaturi.
Pojam tjelesne temperature označava stvaranje topline u organizmu i odavanje topline u okolinu. Dakle, normalna tjelesna temperatura zdrava čovjeka, izmjerena na površini kože, kreće se između 36 i 37°C. Temperatura izmjerena na sluznicama viša je za 0,1 do 1,0°C.
Zanimljiv je podatak da normalnu tjelesnu temperaturu i reakciju tijela na temperaturne podražaje nadzire termoregulacijski centar u mozgu koji radi kao termostat. Tjelesna temperatura se mjeri toplomjerom sa živom, obojenim alkoholom ili elektronskim toplomjerom, a kod nas se izražava u Celzijevim stupnjevima (°C) najčešće, a može se i u u Fahrenheitovim stupnjevima (°F).
Normalna tjelesna temperatura – kako održavati
Toplomjer se može postaviti na razna mjesta na tijelu, u ustima, uhu, pod pazuhom i na čelu. Isto tako, tijekom dana normalna tjelesna temperatura varira pa je niža ujutro, a viša poslijepodne. Također je viša kod male djece nego kod starijih ljudi, pri tjelesnom naporu i jačim emocijama, a kod žena nakon ovulacije i u prvim mjesecima trudnoće. Umjereno povišenu tjelesnu temperaturu ne treba obarati jer ona povećava šansu za preživljavanje, smanjuje se virulencija i rast nekih bakterija.
Razlikujemo temperaturu niskog stupnja, što podrazumijeva temperaturu tijela ispod 37,8°C, temperaturu koja je umjereno povišena, a to je raspon od 38 do 39, znatno povišenu tjelesnu temperaturu između 39 i 40. Hiperpireksija je temperatura iznad 41°C.
Visoka temperatura može uzrokovati dehidraciju organizma.Povišena temperatura sama po sebi nije bolest već upućuje na neku bolest ili poremećaj u organizmu. U većini je slučajeva obrambena reakcija organizma na bakterijsku ili virusnu infekciju.
Ukoliko povišenu temperaturu ne spustimo na barem 37,5°C u roku od 5 dana lijekovima i sredstvima za snižavanje temperature i ako se uz povišenu temperaturu pojavljuju neki drugi simptomi kao što su otečeno ždrijelo, povećani limfni čvorovi, umor, slabost, to je znak za posjet liječniku. Što se tiče kućnih metoda, tu su već poznate taktike kao što su tuširanje u hladnoj vodi ili stavljanje hladnih obloga.
A ako je vjerovati narodnoj medicini, postoje i neki sasvim prirodni i neočekivani sastojci koji se koriste u prevenciji visoke temperature, kao što su šipak, čokolada, čili, kadulja, đumbir. Pa kod prvih minuta povišene temperature, ne sumnjam da će većina nas prvo posegnuti za kockicom omiljene nam čokolade.
Foto: AlikeYou/Shutterstock