Nutricionizam je znanost o hrani te njezinom djelovanju na ljudski organizam. Analizira naše prehrambene navike, odnosno što jedemo i u kojim količinama. Odnos prehrane i zdravlja danas se sve više uvrštava na visoku ljestvicu proučavanja. Temelji se na osnovnim principima biokemije i kemije, mikrobiologije i biologije, fiziologije, anatomije i genetike, te principima znanosti prehrambene tehnologije, poljoprivrede, medicine, antropologije, biotehnologije, sociologije, ekonomije i psihologije.
Nutricionizam ima danas vodeću ulogu vezanu uz prehranu, pojavu bolesti i njenog poremećaja. Rekli bismo znači: “jedemo da bismo živjeli”. Sva hrana koju pojedemo, pretvara se u probavnom traktu u probavljive sastojke kojima se organizam služi kako bi nahranio stanice, stvarao složene molekule i proizvodio energiju. Treba uvijek poštivati ravnotežu između unosa različitih kategorija sastojaka, jer nam ta ravnoteža omogućava da izbjegnemo nedostatak ili višak unosa nekih namirnica.
Problemi vezani uz prehranu danas su prisutni u cijelom svijetu pa nutricionisti imaju težak zadatak i sve značajniju ulogu, ne samo kao istraživači, već i na ciljanu populaciju u cilju očuvanja zdravlja, te poboljšanju postojećeg stanja. Prehrana treba biti uravnotežena, treba unositi energetske i neenergetske sastojke. U energetske sastojke spadaju: masti, ugljikohidrati i bjelančevine, dok u neenergetske sastojke spadaju: vitamini, minerali, voda i oligoelementi.
Energetski sastojci sudjeluju u raznim fiziološkim mehanizmima, dok kod neergetskog sastojka kao voda, ona prenosi u tkiva rasplinute tvari, posebno hranjive elemente, a minerali, vitamini i oligoelementi imaju razne biološke funkcije. Uravnotežena prehrana mora pokriti sve potrebe našeg organizma, kako u hranjivim sastojcima, tako i u energiji, a te potrebe ovise o starosnoj dobi, spolu, o tjelesnoj građi pojedinca, tjelesnim aktivnostima, te zdravstvenom stanju.
S unosom količina namirnica ne smije se biti pohlepan, već ih treba unositi prema pravilima koja nutricionist odredi, kako zbog viška unosa ne bi dolazilo do pretilosti, jer se višak taloži u masnom tkivu u obliku masti, a u slučaju nedovoljnog unosa, naš organizam će crpiti iz svojih pričuva.
Ono što se preporučuje jesti je sljedeće: povrće, voće, škrob (integralne žitarice, krumpiri itd.), mliječne proizvode, meso, ribu, životinjske masti i biljna ulja. Šećer treba ograničiti i konzumirati u manjim količinama, a ne zaboravimo da se šećer krije svugdje, vodu treba piti u što većim količinama, a najmanje litru – do litru i pol na dan izuzevši sportaše koji će u većim količinama konzumirati istu, treba izbjegavati zasoljenu hranu i proizvode koji sadrže veće količine soli.
I ono što preporučuju stručnjaci za dobro zdravlje, baviti se tjelesnim aktivnostima svaki dan, barem 30 minuta, bilo hodanjem, brzim hodom, vožnjom bicikle, rolanjem ili plivanjem. Uglavnom bilo koja aktivnost da je prisutna, ona nam osnažuje srce i tijelu daje dodatnu energiju koja jača mišiće, smanjuje krvni tlak, izbacuje napetost iz organizma, opušta nas, dovodi tijelo u balans pokrećući energetske centre, navodi nas na pozitivne misli i optimistična razmišljanja.
Foto: Josh Resnick/Shutterstock