Opsesivno-kompulzivni poremećaj nije uobičajena »dvostruka provjera« koju svatko od nas povremeno čini osiguravajući se da su vrata zaključana ili daje pećnica isključena. U oboljelih od opsesivno-kompulzivnog poremećaja ove misli toliko su uvećane da utječu na svakodnevne poslove i odnose. Poznati su bolesnici koji su prali ruke po osam sati ili svakodnevno razmještali cijelo kućanstvo. Opsesivno-kompulzivni poremećaj je kroničan i ne može se voljno kontrolirati. Čak i nakon dugih, relativno zdravih razdoblja, bolesnici mogu dobiti novi napadaj bez vidljiva uzroka.
Budući da opsesija osobu obuzima postupno, polako se pojačavajući od bezopasnog zanimanja za nešto, preko mozganja do potpune zaokupljenosti, ljudi često ne znaju da boluju od ovog poremećaja. Kad nakon nekog vremena opsesivno-kompulzivni poremećaj počne izazivati simptome koji utječu na svakodnevni život, bolesnici mogu pokušati prisilu koju osjećaju sakriti od drugih i osloboditi je se snagom volje.
lako se poremećaj može pojaviti u djetinjstvu, najčešće nastupa u adolescenciji. Polovica odraslih bolesnika pokazuje barem neke simptome prije petnaeste godine. Smatra se da između dva i tri posto ljudi tijekom životnog vijeka doživi neki oblik opsesivno-kompulzivnog poremećaja. Njegove značajke mogu se naći i u Tourettovom sindromu, kod depresije i shizofrenije.
Simptomi
Možete imati opsesivne misli ili prisilno ponašanje ili oboje.
Za opsesiju:
- neželjene i stalne misli koje se čine besmislenima, poput silnog straha od prljavštine; neprestana zabrinutost zbog nekog prošlog događaja
- pokušaji potiskivanja ovakvih misli
- prepoznavanje da takve misli dolaze iz vlastite mašte, a ne izvana (nije točno u djece)
Za prisilu:
- ponavljanje radnji poput pranja ruku, provjeravanja brava, pospremanja, ponavljanja riječi
- prepoznavanje da je ponavljanje postupaka pretjerano ili nerazumno (ne mora biti točno u djece)
- grozničavo razmišljanje ili aktivnost
- depresija i uznemirenost nakon što se pokušaji oslobađanja od ovih prisila izjalove
U djece:
- prigušeno ponašanje s potištenošću
- povlačenje u sebe i društvena izolacija praćena razmišljanjem opterećenim opsjenama
- promjene raspoloženja od tjeskobe do očaja
- uzorno ponašanje u sportu ili školi praćeno prisilnim ponašanjem
Obratite se liječniku
- ako vi ili vaše dijete imate neke od gore navedenih simptoma.
- ako je vaše dijete tjeskobno ili depresivno i boji se agresije, spolnog ponašanja, prljavštine i zaraze ili neurednosti.
Uzroci
U prošlosti se smatralo daje opsesivno ili prisilno ponašanje znak opsjednutosti zlim duhovima, a egzorcizam je bio jedan od najranijih oblika liječenja.
Trenutno postoji dvadesetak različitih teorija o mogućim uzrocima opsesivno-kompulzivnog poremećaja. Prema tradicionalnoj hipotezi freudovske škole smatra se da opsesija odražava nesvjesne želje iz rane faze razvoja (analne faze), lako neki stručnjaci za psihologiju još uvijek podržavaju Freudovu hipotezu, danas najraširenija teorija smatra da postoji genetska sklonost opsesivno-kompulzivnom poremećaju, a da ga pokreće niska razina serotonina, jednog od živčanih prijenosnika u mozgu.
Liječenje
Cilj liječenja je smanjivanje tjeskobe, rješavanje unutarnjih sukoba i pružanje pomoći u usvajanju učinkovitijeg načina borbe protiv tjeskobe. Konvencionalno liječenje može uključivati psihoterapiju ili cheviorističku terapiju, lijekove protiv depresije te tehnike za smanjivanje stresa. Čini se da lijekovi u kombinaciji s biheviorističkom terapijom daju najbolje rezultate.
Homeopatija
Homeopati imaju posebne recepte za opsesivno-kompulzivni poremećaj koji se mogu prilagoditi potrebama pojedinca. Ljekovita sredstva koja može primijeniti iskusan homeopat su Arsenicum album, Hyoscyamus, Medorrhinum, Nux vomica te Pulsatilla.
Psihomatsko liječenje
Mnoge psihosomatske vježbe mogu pomoći smanjiti tjeskobu povezanu s opsesivno-kompulzivnim poremećajem. Mogu pomoći meditacija i druge tehnike opuštanja, poput progresivnog opuštanja mišića, joge, t’ai chija i qigonga. Izaberite jednu do dvije tehnike koje vam odgovaraju i svakodnevno ih primjenjujte.
Budući da tjeskobu gotovo uvijek prati plitko disanje, korisne su vježbe dubokog disanja. Naizmjenično disanje kroz nosnice, za koje se smatra da stimulira različita područja mozga, također pomaže smanjiti tjeskobu.
Konvencionalna medicina
Čini se da je trenutno najučinkovitiji antiopsesivni iek triciklički antidepresiv klomipramin, koji podiže razinu serotonina u mozgu te dovodi do trideset do šezdeset postotnog smanjenja simptoma u odraslih te sedamdeset do osamdeset postotnog smanjenja u djece. Drugi lijekovi protiv depresije koji postižu dobre rezultate su selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina, poput fluoksetina, paroksetina i sertralina. Posavjetujte se s psihijatrom koji se bavi tjeskobnim poremećajima radi ispravnog zbora lijeka i određivanja doze.
Bihevioristička terapija usredotočuje se na promjene specifičnog ponašanja, poput prisilnog čišćenja, prekidanjem onoga što ga je pokretalo ili zamjenom s poželjnijom reakcijom. Prema nekim nepotvrđenim pokazateljima šezdeset do sedamdeset posto oboljelih od opsesivno-kompulzivnog poremećaja je »mnogo bolje« nakon kratkog liječenja biheviorističkom terapijom. Za djecu je važna biteljska terapija.
Alternativni načini liječenja
Alternativni načini liječenja pomažu i u uklanjanju tjeskobe kod opsesivno-kompulzivnog poremećaja i u ublažavanju samih prisila. Masaža je korisna za smanjivanje ukočenosti vrata, ramena i leđa, koja muči mnoge bolesnike s opsesivno-kompulzivnim poremećajem. Opuštajući mišiće, masaža oslobađa od tjeskobe i smanjuje obavljanje prisilne radnje. Sve vrste vježbi, posebice one poput joge koje istežu i razgibavaju mnoge tjelesne mišiće, imaju sličan učinak. – (Opsesivno-kompulzivni poremećaj)
Biofeedback
Budući da su opsesija i prisila često način na koji um kontrolira osjećaje poput tjeskobe, bijesa ili tuge, što više mozak uspije smanjiti intenzitet ovih osjećaja, to se više smanjuje i opsesivno-kompulzivni poremećaj. Istraživanja su pokazala da je EEG biofeedback (poznat i kao neuroterapija) uspješan u smanjivanju intenziteta neželjenih osjećaja. – (Opsesivno-kompulzivni poremećaj)
Za učinkovito liječenje opsesivno-kompulzivnog poremećaja potrebno je između trideset i šezdeset EEG-biofeedback vježbi, no vježbe mogu dovesti do trajne promjene. Prednost ove tehnike jest da bolesnicima omogućuje upravljanje svojim liječenjem. – (Opsesivno-kompulzivni poremećaj)
Dijagnostički postupci
Često bolesnikov opis vlastitog ponašanja pruža najbolje podatke. Obiteljska anamneza je također ažna radi određivanja moguće genetske sklonosti. Liječnik uvijek želi isključiti druge duševne poremećaje, poput shizofrenije, koja može izazvati slično ponašanje. – (Opsesivno-kompulzivni poremećaj)