back to top

Poremećaj pozornosti – simptomi

Teškoće pri usmjeravanju pozornosti – pokazatelj koji određuje da se radi o poremećaju pozornosti – ubrajaju se među najčešće razvojne probleme u djetinjstvu i pogađaju oko 20 posto sve školske djece, prema nekim procjenama. (Neke druge procjene, međutim, navode nižu brojku od 5 do 7 posto.)

Poremećaj pozornosti pogađa pet puta više dječaka nego djevojčica, a može potrajati i kroz adolescenciju, s nekim simptomima koji se mogu protegnuti i i u odraslu dob.

Proteklih desetljeća postignut je velik napredak u liječenju. Istovremeno, međutim, puno toga u vezi s ovim poremećajem ostaje nesigurno ili slabo definirano, što dovodi do pretjerane popularne upotrebe ovog naziva: stručnjaci navode daje postalo moderno, osobito među tinejdžerima i njihovim roditeljima, kriviti poremećaj pozornosti za ono što može jednostavno biti nemarno obavljanje zadataka.

Većina djece s poremećajem pozornosti normalne je ili visoke inteligencije. Njihova razina aktivnosti može biti normalna, niža od normalne (hipoaktivnost) ili viša od normalne (verzija koja ima svoje vlastito dijagnostičko ime: poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću – engl. ADHD).

Dijete s poremećajem pozornosti isto tako može imati specifičan hendikep kod učenja koji mu onemogućuje da usvaja i razvrstava informacije na isti način kao druga djeca. Mozak takvog djeteta je nesposoban obraditi poruke koje mu šalju njegove uši, oči ili mišići.

poremecaj pozornosti
Šta je poremećaj pozornosti?

Simptomi

Imajte na umu da se poremećaj pozornosti (ADD – engl. attention deficit disorder) često krivo dijagnosticira. Budući da su mnogi njegovi simptomi vezani uz dječji razvoj, oni mogu biti prirodni i uobičajeni u određenoj dobi, ali ne i u nekoj drugoj; štoviše, mogu biti primjereni jednom djetetu, ali ne i drugome iste dobi.

No ADD zaista postoji i može se liječiti.

U mnogim slučajevima dijete će imati znakove ovog poremećaja u ranome djetinjstvu – čak već u dojenačko doba – no dijagnoza se neće postaviti do prvog ili drugog razreda osnovne škole, kad ih zahtjevi školskoga rada učine očiglednijima.
Simptomi uključuju:

  • uobičajen neuspjeh pri usmjeravanju pozornosti
  • teškoće sa školskim radom
  • pretjerano lako odvlačenje pozornosti
  • nemogućnost organiziranja, čak i s aktivnostima u kojima uživa
  • naglost
  • hiperaktivnost – vrpoljenje i trčanje uokolo
  • prekomjerno pričanje i često prekidanje drugih

Obratite se liječniku

  • ako vaše dijete pokazuje simptome poremećaja pozornosti. Budući da je ovaj poremećaj teško ustanoviti, možda ćete se željeti posavjetovati s više stručnjaka; drugo mišljenje je osobito važno zbog dokaza da se poremećaj nekad dijagnosticira kod djece koja ga nemaju. Bitno je da stručnjaci koje se konzultira imaju iskustvo s poremećajem pozornosti.

Uzroci

lako slabo razumijemo uzroke poremećaja pozornosti, čini se da je biološka nasljednost važna u mnogim slučajevima: čini se da se poremećaj ponavlja u obiteljima.

Cijeli niz negenetskih čimbenika također može biti uzrok. Među njima: zloporaba droga ili alkohola ili neki drugi problem u majčinoj trudnoći, porođajna trauma, zlostavljanje u ranom djetinjstvu, ozljede mozga uzrokovane nesrećama, meningitis, encefalitis, trovanje niskom razinom olova i psihološki poremećaji.

Krajem 70-ih i početkom 80-ih godina neki istraživači smatrali su da poremećaj pozornosti uzrokuju – ili pojačavaju – šećer i umjetni aditivi (dodaci hrani).

Ova je teorija sada sporna, ali neka ispitivanja još uvijek pokazuju da točno određene vrste hrane, poput čokolade, pšenice, kravljeg mlijeka i naranača mogu pogoršati to stanje kod neke hiperaktivne djece.

Liječenje

Smatra se daje najbolje liječenje kombinacija lijekova i psihoterapije. Uska suradnja između terapeuta, liječnika, učitelja i roditelja vrlo je važna i sastanci s njima su korisni.

poremecaj pozornosti
Poremećaj pozornosti liječenje

Prehrana

lako djelotvornost ograničenja u prehrani ostaje sporna, neki liječnici preporučaju prehranu bogatu bjelančevinama, s malo ugljikohidrata i bez šećera. Nekoj djeci pomažu i dodatne količine vitamina B: niacin (B3), piridoksin (B6) i možda tiamin (B1).

Stimulans kofein – ako se unosi u organizam u količinama od 150 do 300 mg dnevno – može koristiti. Ovisno o rezultatima pretraga kojima se ustanovljava razina minerala u krvi, vašem djetetu će možda trebati dodatne količine istih.

Konvencionalna medicina

lako postoji znatan spor oko njihove moguće pretjerane uporabe, stimulansi poput amfetamina ili, uobičajenije, metilfenidata (poznatijeg pod zaštićenim imenom Ritalin) lijekovi su koji se često propisuju kod poremećaja pozornosti. (Ma kako se činilo ijdnim, stimulansi često smiruju hiperaktivnost.)

Liječnik mora pomno pratiti doziranje (otprilike dvaput mjesečno) da bi provjerio radi li se o dobroj količini i da bi pripazio na popratne učinke. Budući da aobre strane doze Ritalina traju samo oko četiri sata, Tiožda će dnevno trebati i dvije do tri tablete.

Što se tiče psihoterapije, možda je najbolja izmjena ponašanja (bihevioristička modifikacija), osobito kad terapeut pomogne roditeljima naučiti neke tehnike kontrole ponašanja.

Ona se često daje uz specifične edukacijske intervencije, poput pomoći oko vještina učenja. Psihoterapija je koristan izbor, osobito ako dijete pati od nedostatka samopoštovanja.

Alternativni načini liječenja

Nekoliko različitih alternativnih načina liječenja mo¬že se pokazati korisnim, među njima homeopatija; savjetujte se s homeopatom oko vodstva. EEG biofeedback također obećava kao pomoćno sredstvo biheviorističke modifikacije.

Liječenje kod kuće

  • Pridružite se skupini za pružanje podrške.
  • Budući da dijete s poremećajem pozornosti može obrađivati upute i druge informacije na pogrešne načine, ono je predodređeno na to da ga se neprestano ispravlja, što će kod njega dovesti do lošeg mišljenja o samome sebi. Činite što god možete da biste povećali djetetovo samopoštovanje.
  • Odmah pohvalite i nagradite dobro ponašanje.
  • Budite dosljedni u odgoju i pobrinite se da oni koji čuvaju vaše dijete slijede vaše metode.
  • Neka vam upute budu jednostavne i vrlo određene (»Operi zube; sada se obuci«), a ne općenite (»Spremi se za školu«),
  • Potičite posebne jake strane svojega djeteta, osobito u sportovima i izvanškolskim aktivnostima.
  • Imajte ustaljeni raspored za obroke, spavanje, igru i gledanje televizije.
  • Ne dopustite da mu domaća zadaća oduzme sve vrijeme nakon škole; igra i tjelesna aktivnost su važne.
  • Pojednostavnite sobu svojega djeteta. Igračke spremite izvan vidnog polja.
poremecaj pozornosti
Poremećaj pozornosti - simptomi

Dijagnostički postupci

Niz provjera, pretraga – koje katkad uključuje skeniranje tomografijom pomoću emisije pozitrona (PET) – provodi se da bi se utvrdio djetetov neurološki i psihološki status. Trebao bi ih provoditi pedijatar koji se osobito zanima za školske probleme. Provjere uključuju:

  • medicinsku i društvenu povijest djeteta i obitelji
  • sistematski pregled i neurološku procjenu, uključujući pretrage vida, sluha te verbalnih i motoričkih sposobnosti, kao i pretrage krvi da bi se ustanovila razina olova, minerala koji je doveden u vezu s hiperaktivnošću
  • kvantitativna procjena inteligencije, sposobnosti, crta ličnosti i vještina obrade informacija Možda će vam savjetovati i pregled kod alergologa ukoliko se sumnja na bilo kakve osjetljivosti.

Preporuka

DRUGI UPRAVO ČITAJU