back to top

Rak dojke

Svaki mjesec ženine dojke prolaze kroz privremene promjene povezane s menstruacijom i na njima se može stvoriti kvržica, lako njih 90 posto nije kancerozno, svaku bi kvržicu valjalo odmah pregledati.

Kvržice su najčešće u lobulama – malim vrećicama koje stvaraju mlijeko – ili kanalićima kojima mlijeko putuje do bradavice, ali povremeno se javljaju i u nežlijezdanom tkivu. Dva glavna tipa raka dojke su lobularni i duktalni karcinom. Svaki od njih ima brojne podvrste.

Rak dojke obično počinje stvaranjem malog, lokaliziranog tumora. Neki tumori su dobroćudni, što znači da ne napadaju drugo tkivo; drugi su zloćudni ili kancerozni.

Mogućnost da zloćudni tumor metastazira ili se proširi zajednička je svim oblicima raka. Kad jednom takav tumor naraste do određene veličine, vjerojatnije je da će od njega odvajati stanice koje se zatim šire u druge dijelove tijela krvotokom i limfnim sustavom. Različite vrste raka dojke rastu i šire se različitom brzinom; nekima trebaju godine da se prošire dalje iz dojke, dok se druge kreću brže.
Muškarci također mogu dobiti rak dojki, ali na njih otpada manje od pola posto svih slučajeva.

To je najčešći oblik raka kod žena, koji ugrožava svaku devetu ženu i čini jednu šestinu svih slučajeva raka, a gotovo jednu trećinu svih slučajeva raka kod žena. Po broju smrtnih slučajeva od raka ispred ovog oblika nalaze se rak debelog crijeva i rak pluća. Dvije od tri pacijentice oboljele od raka dojke starije su od 50 godina, a većina ostalih ima između 39 i 49 godina.

Srećom, rak dojke se vrlo dobro liječi ako se otkrije rano. Lokalizirani tumori obično se mogu uspješno izliječiti prije no što se rak proširi; 9 slučajeva od 10 ima stopu preživljavanja od 5 godina.

Kad se rak jednom počne širiti, riješiti ga se u potpunosti puno je teže, iako se liječenjem bolest može često kontrolirati godinama. Savršenije pretrage i mogućnosti liječenja znače da će najmanje 7 od 10 žena s rakom dojke preživjeti duže od 5 godina nakon početne dijagnoze, a punih pola preživjetće više od 10 godina.

rak dojke
Rak dojke

Simptomi raka dojke

U ranim stadijima rak dojke obično nema nikakvih simptoma. Kako tumor napreduje, možda ćete primijetiti sljedeće znakove:

  • oteklinu ispod pazuha
  • bol ili osjetljivost u dojci
  • kvržicu u dojci; često prvi očigledan simptom raka dojke, kvržice u dojkama obično su bezbolne, iako neke mogu izazivati osjećaj bockanja. Kvržice su obično vidljive na mamogramu puno prije no što ih vi možete vidjeti ili napipati
  • uočljiva ravnina ili udubina na dojci, koja može ukazivati na tumor koji se ne može vidjeti niti opipati
  • svaka promjena u obrisu, sastavu ili temperaturi dojke; crvenkasta, izbrazdana površina poput narančine kore simptomatična je za uznapredovali rak dojke
  • promjena na bradavici, poput uvučenog ili namreškanog izgleda, svrbeža ili pečenja, ili gnojenja; Ijuštenje bradavice simptomatično je za Pagetovu bolest, lokaliziran oblik raka
  • neobičan iscjedak iz bradavice koji može biti bistar, krvav ili druge boje – obično izazvan bezazlenim tegobama, ali moguć i kao posljedica raka.

Obratite se liječniku

  • ako se na jednoj ili obje dojke pojavi abnormalna kvržica ili ustrajna bol, ili pak dojke izgledom ili opipom otkrivaju da nešto nije u redu. Uzrok bi mogao biti nešto drugo osim raka, ali trebalo bi ga odrediti.
  • ako imate natečene limfne žlijezde ispod pazuha. Svaka takva oteklina mogla bi se dovesti u vezu s rakom.

Uzroci

lako su precizni uzroci raka dojke nejasni, znamo koji su glavni faktori rizika. Ipak, većina žena za koje se smatra da su u velikoj opasnosti od raka dojke ne oboli, a obole mnoge kod kojih nema poznatih faktora rizika. Među najznačajnije čimbenike ubrajaju se starija dob i rak dojke u obitelji.

Opasnost je nešto veća kod žene koja je imala dobroćudnu kvržicu u dojci te znatno veća kod žene koja je prethodno imala rak dojke ili jajnika.


Kod žene čija je majka, sestra ili kći imala rak dojke postoji veća vjerojatnost da će se javiti bolest, osobito ako je u užoj obitelji bilo oboljelih. Istraživači su sad identificirali gen koji smatraju odgovornim za obiteljski rak dojke: nosi ga otprilike svaka 200. žena. Ako žena ima taj gen, predodređena je da dobije rak dojke, no to ne jamči da će ga i dobiti.


Općenito, kod žena u poslijemenopauzi – što obično znači onih koje su navršile 50 godina – postoji veća vjerojatnost da će dobiti rak dojke nego kod žena u prijemenopauzi, a statistike daju naslutiti da je kod crnkinja veća vjerojatnost nego kod bjelkinja da će dobiti rak dojke prije menopauze.

Veza između raka dojke i hormona postupno postaje sve jasnija. Istraživači misle da što je veća ženina izloženost ženskom hormonu estrogenu, to je ona podložnija raku dojke.

U osnovi, estrogen nalaže stanicama da se dijele; što se stanice više dijele, vjerojatnije je da će na neki način biti abnormalne – možda postajući kancerozne.

Ženina izloženost estrogenu i progesteronu raste i pada tijekom života, a na to utječe dob kad počne i prestane dobivati menstruaciju, prosječna dužina njenog mjesečnog ciklusa i njena dob kod prvog porođaja.

Opasnost od dobivanja raka dojke povećava se ako menstruaciju dobije prije 12. godine, rodi prvo dijete nakon 30., prestane dobivati menstruaciju nakon 55. ili ima mjesečni ciklus kraći ili duži od prosječnih 26 do 29 dana.

Uzimanje hormona u obliku kontracepcijskih pilula ili hormonske nadomjesne terapije može isto tako povećati opasnost, iako za to nema konačnih dokaza. Liječenje velikim dozama zračenja može također igrati određenu ulogu, ali mamogrami, koji imaju nisku dozu zračenja, ne predstavljaju gotovo nikakvu opasnost.
O vezi između prehrane i raka dojke još se uvijek raspravlja. Gojaznost je faktor rizika vrijedan spomena, a i redovita potrošnja alkohola može pospješiti bolest.

Brojna ispitivanja pokazala su daje kod žena čija je prehrana bogata mastima veća vjerojatnost da će dobiti ovu bolest. Istraživači pretpostavljaju da ako masti budu sačinjavale manje od 20 posto ženinih dnevnih kalorija, takva će je prehrana možda štititi od dobivanja raka dojke.

rak dojke
Rak dojke

Liječenje raka dojke

Ako imate rak dojke, učinite sve što možete što je prije moguće da biste ga se riješili. Ali prije no što donesete odluku o liječenju, istražite mogućnosti.

Postavljajte pitanja svom liječniku, drugim specijalistima i osobama koje su imale ovu bolest te zatražite drugo mišljenje u nekom većem centru za liječenje raka. Pronađite liječnika kojem vjerujete i ne prenagljujte s odlukom. Kratka odgoda između dijagnoze i liječenja neće ugroziti učinkovitost liječenja.

Prevencija

Pregledavajte dojke jednom mjesečno, otiđite na temeljiti liječnički pregled jednom godišnje te obavite mamografiju jednom godišnje ako imate 50 godina ili više. Počnite s mamogramima i ranije ako imate rak dojke u obiteljskoj povijesti bolesti.
Učinite voće, povrće, žitarice i ribu uporištima svoje prehrane.

Ako upotrebljavate sredstva protiv začeća, zamolite svojega liječnika da vam izloži sve razloge za
i protiv kontracepcijskih pilula na bazi estrogena.

Ako ste u velikoj opasnosti od dobivanja raka dojke, razgovarajte s liječnikom ili ginekologom o rješavanju simptoma menopauze bez pilula estrogena.

Naučite više o raku:

Psihomatsko liječenje

Opuštanje uma može zasigurno pomoći pri ublažavanju mentalnih i tjelesnih opterećenja izazvanih rakom. Osim primjene takvih individualnih psihosomatskih pristupa poput meditacije ili joge, mnogim osobama koristi strukturirana terapija u skupini za pružanje podrške.

Jedno retrospektivno ispitivanje 86 žena s metastaziranim rakom dojke tijekom 10 godina pokazalo je da su se one koje su sudjelovale u terapiji skupine za pružanje podrške i samohipnozi dok su primale konvencionalnu terapiju osjećale bolje i živjele u prosjeku 18 mjeseci duže od onih koje su primale samo konvencionalnu skrb.

rak dojke
Rak dojke

Prehrana

Vaša prehrana može igrati važnu ulogu u sprečavanju raka dojke. U načelu, masti iz prehrane mogu povećati opasnost od raka dojke, a voće, povrće i žitarice mogu pridonijeti smanjivanju te opasnosti.

Dobra je zamisao punomasne mliječne proizvode, meso i hranu prženu na visokim temperaturama učiniti povremenom poslasticom, a ne uporištima svoje prehrane. Možete oživiti jelovnik kušajući razne vrste svježeg voća i povrća i temeljeći nova jela na integralnim žitaricama i mahunarkama.

Na taj način svakako ćete dobivati puno vlakana koja pročišćuju organizam, zajedno s vitaminima i mineralima za koje se smatra da štite od raka dojke, poimence vitaminom A, C, D i E te kalcijem, selenom i jodom. Neki liječnici preporučuju oboljelima i osobama koje su preboljele rak dojke da uzimaju dodatne količine antioksidansa.

Određena biljna hrana sadrži fitoestrogene, slabe biljne estrogene koji mogu biti osobito korisni u borbi protiv oblika raka dojke osjetljivih na hormone. Teoretski, fitoestrogeni zaustavljaju ulaz tjelesnog estrogena u tkivo dojke.

Zadržavanje estrogena izvan dojke može smanjiti vjerojatnost raka i, ako zloćudna bolest postoji, može smanjiti brzinu kojom se stanice raka umnažaju. Pšenica, soja, masline, šljive, mrkva, jabuke, jam (slatki krumpir) i kokosov orah ubrajaju se u vrste hrane koje sadrže fitoestrogene.

Konvencionalna medicina

Mogućnosti liječenja raka dojke ovise o tome koliko je rak uznapredovao, koliko je stara pacijentica i kakvog je inače zdravlja. Ako je moguće, rak dojke liječi se kirurškim putem, iza čega obično slijedi neka kombinacija liječenja zračenjem, kemoterapije ili hormonskog liječenja.
Standardni kirurški postupak u slučaju raka dojke nekoć je bio radikalna mastektomija – potpuno odstranjenje dojke i okolne masnoće, mišića i limfnih čvorova.

Kod mnogih žena čiji se rak dojke rano otkrije i još uvijek je ograničen, način liječenja koji se sada preferira jest lumpektomija – uklanjanje kance – rozne kvržice i limfnih čvorova ispod pazuha. Praćena primjerenim liječenjem zračenjem, kemoterapijom i hormonima, lumpektomija se pokazala jednako djelotvornom kao i radikalna mastektomija kod ranog raka dojke, a daleko je manje nagrđujuća.

Kad se suoče s operacijom, neke žene radije odabiru modificiranu radikalnu mastektomiju nego lumpektomiju i liječenje zračenjem. Ovim zahvatom odstranjuju se tumor i okolno tkivo dojke, no većina mišića prsišta ostaje netaknuta – što nagrđuje manje od radikalne mastektomije.

U slučaju raka dojke koji je već metastazirao i ponovljenog raka dojke, primarni načini liječenja su liječenje zračenjem i kemoterapija. Hormonsko liječenje također može biti korisno u slučajevima raka koji reagiraju na hormone; od lijekova u upotrebi koji potiskuju estrogen, najrašireniji je tamoksifen.

U međuvremenu, istraživači istražuju liječenje raka dojke različitim oblicima imunoterapije; nadaju se da če manipulacijom imunološkog sustava organizma poboljšati njegovu prirodnu otpornost na rak.

Alternativni načini liječenja

Kao i sa svakim oblikom raka, nema prihvatljive alternative za konvencionalno medicinsko liječenje. Načini liječenja nabrojani ovdje trebali bi se smatrati preventivnim mjerama ili dodatnim mogućnostima koje treba primjenjivati zajedno sa standardnom medicinskom skrbi.

Liječenje kod kuće

Nakon operacije dojke, pomoću redovitih jednostavnih vježbi ponovno ćete uspostaviti pokretljivost i smanjiti ukočenost mišića. Da biste na najmanju moguću mjeru sveli moguću nelagodu od liječenja zračenjem, izbjegavajte nositi grudnjak ili odjeću koja može nadraživati to područje, održavajte kožu čistom i dobro je prozračujte te upotrebljavajte samo one losione za kožu, kreme i dezodoranse koje vam je preporučio liječnik.

Dijagnostički postupci

Rak dojke najbolje reagira na liječenje kad se otkrije rano. Osim godišnjeg medicinskog pregleda, sve bi žene morale provoditi mjesečne samopreglede dojki. Osnovna mamografija – rendgensko snimanje dojke s niskom dozom zračenja – preporuča se ženama u dobi od 35 do 40 godina.

Većina žena također bi trebala obaviti mamografiju svake druge godine počevši oko 40., a svake godine nakon 50. godine života. Žene koje su u opasnosti od raka dojke trebale bi se savjetovati s liječnikom radi najboljeg rasporeda. Nad svakom opasnošću od izazivanja raka dojke mamografijom jasno prevladavaju njezine dobre strane: kvržice u dojkama mogu se mamogramom identificirati i do dvije godine prije no što se mogu opipati.

Pomoću nekoliko provjera može se razlikovati dobroćudnu kvržicu od zloćudnog tumora. Opipavanje kvržice može vam pomoći pri zaključku: dobroćudna cista može na opip biti nalik zaobljenom, skliskom zrnu graha ili graška, dok tumor na opip može biti deblji i može izazivati jamicu na koži iznad njega.

Budući da zloćudne i dobroćudne kvržice obično imaju različita fizička obilježja, pretrage snimanja poput mamografije i ultrazvuka mogu često isključiti rak. Jedini način da se potvrdi rak jest izvođenje aspiracije iglom ili biopsije te provjera uzorka tkiva i postojanja stanica raka.

U slučaju zloćudne izrasline, vi i vaš liječnik morate znati koliko je rak uznapredovao. Različite pretrage se koriste da bi se provjerila prisutnost i vjerojatna mjesta metastaza.

Može se ustanoviti prisutnost hormonskih receptora na stanicama raka da bi se ustanovilo je li vjerojatno da će rak dobro reagirati na hormonsko liječenje. Pomoću ostalih pretraga može se prognozirati vjerojatnost metastaza i mogućnosti vraćanja bolesti nakon liječenja.

Način života

Redovito vježbanje aerobike može donekle zaštititi ženu od dobivanja raka dojke. Ispitivanja su otkrila da je kod žena koje vježbaju energično i često barem upola smanjena vjerojatnost da će dobiti rak dojke u odnosu na one koje ne vježbaju. Tjelovježba isto tako može pomoći ženama oboljelim od raka dojke da bolje podnose popratne učinke zračenja ili kemoterapije.

Izdvajamo za vas

DRUGI UPRAVO ČITAJU