Rak prostate jedan je od najvećih zdravstvenih problema za muškarce.
Prostata ili predstojna žlijezda je žlijezda smještena u reproduktivnom sustavu muškarca koja sudjeluje u stvaranju sperme, guste tekućine koja sadrži stanice spermija. Ova žlijezda veličine oraha smještena je ispod mokraćnog mjehura i okružuje mokraćnu cijev, uretru, koja izvodi mokraću iz mokraćnog mjehura. Radom predstojne žlijezde upravlja testosteron, muški spolni hormon koji se uglavnom proizvodi u muškim spolnim žlijezdama, testisima.
Rak prostate jedan je od najvećih zdravstvenih problema za muškarce. Iako se bolest rijetko javlja u muškaraca mlađih od 50 godina, stručnjaci smatraju da većina starijih muškaraca ima barem tragove raka predstojne žlijezde. Američki crnci, iz još nedovoljno razjašnjenih razloga, imaju najveću učestalost raka prostate u svijetu te najveću stopu smrtnosti od ove bolesti. U drugim dijelovima svijeta – posebice Aziji, Africi i Latinskoj Americi, rak prostate javlja se rijetko.
U usporedbi s većinom drugih vrsta raka, rak prostate ponaša se prilično čudno. Često godinama ostaje pritajen, bez ikakvih simptoma i ne predstavljajući prijetnju za opće zdravlje. Većina oboljelih od raka prostate umire od drugih uzroka, mnogi i ne znajući da boluju od ove bolesti. No kad se rak »probudi« i počne širiti, postaje opasan, lako bolest obično sporo napreduje, ako se proširi izvan predstojne žlijezde, najčešće je smrtonosna.
Više od polovice dijagnosticiranih slučajeva potječe iz stražnjeg dijela prostate, najbližeg zadnjem crijevu. Nekoliko rijetkih vrsta raka prostate javlja se u prednjem dijelu žlijezde, najbližem mokraćnoj cijevi. Zloćudni tumor može rasti neposredno kroz prostatu te se stanice raka mogu proširiti u okolna tkiva, uključujući zadnje crijevo i mokraćnu cijev. Stanice raka mogu prodrijeti u limfni sustav ili krvotok, otputovati do obližnjih limfnih čvorova i onda se proširiti u kosti, jetru, pluća i druge organe.
Liječnici koji liječe rak prostate dugo su bili zbunjeni činjenicom da ne znaju koja će vrsta raka ostati »uspavana«, a koja će se proširiti i postati opasna po život. Identifikacija proteina KAM (nazvanog po genu koji upravlja njegovom proizvodnjom) mogla bi riješiti ovu nedoumicu. Čini se da ova bjelančevina služi kao »marker« za metastaziranje ili širenje raka prostate. Ako se u uzorcima kareinomskog tkiva otkriju visoke razine KAI-1, mala je vjerojatnost da će se rak prostate širiti ili metastazirati, a ako bjelančevine nema, rak će se vjerojatno širiti.
Rak koji se nije proširio izvan prostate može se zliječiti. Na sreću, u više od polovice muškaraca rak orostate dijagnosticira se dok je bolest još u ranom stadiju. Rak koji se proširio izvan prostate, u okolna tkiva, rijetko je izlječiv, ali ga se često može godinama držati pod nadzorom bez liječenja. Kad se rak ednom proširi po čitavom tijelu, očekivano trajanje života je u rasponu između 2 i 3 godine. Zahvaljujući unaprijeđenom otkrivanju i liječenju raka prostate tijekom posljednjih 30 godina, stopa ukupnog petogodišnjeg preživljavanja porasla je sa 50 na 80 posto.
Simptomi
Rak prostate (predstojne žlijezde) u ranoj fazi bolesti rijetko stvara simptome. Kad zloćudni tumor izazove povećanje ove žlijezde ili se proširi izvan nje, mogu se pojaviti sljedeći simptomi:
- česta potreba za mokrenjem, posebno noću
- otežano započinjanje ili prekidanje ispuštanja mokraće
- slab ili isprekidan mlaz mokraće
- bol ili peckanje tijekom mokrenja ili ejakulacije
- krv u mokraći ili sjemenoj tekućini
- Simptomi uznapredovalog raka prostate uključuju:
- tupu, stalnu bol ili osjećaj težine i pritiska u zdjelici, križima ili gornjem dijelu bedara; artritičnu bol u dotičnim kostima
- gubitak težine i teka, umor, mučninu ili povraćanje
Obratite se liječniku
- ako otežano mokrite ili ste primijetili da je mokrenje bolno ili drukčije nego prije. Liječnik će pregledati predstojnu žlijezdu kako bi vidio je li povećana te ako jest, je li tegobe izazvao zloćudni tumor ili neka druga bolest
- ako imate kronične bolove u donjem dijelu leđa, zdjelici ili gornjim dijelovima bedara ili drugim kostima. Ako postoje bolovi koji traju duže vrijeme bez poznatog razloga, potrebno je otići na liječnički pregled. Bolove u ovom području mogu izazvati razni uzroci, no isto tako mogu biti posljedica proširenog ili uznapredovalog raka predstojne žlijezde.
Uzroci
Od raka prostate uglavnom obolijevaju stariji muškarci. U četiri od pet slučajeva rak prostate dijagnosticira se u muškaraca starijih od 65 godina, a manje od 1 posto u muškaraca mlađih od 50 godina. Za nuškarce u čijoj je obitelji netko bolovao od raka orostate vjerojatnost umiranja od ove bolesti tri je puta veća nego za ostale. Liječnici ne mogu reći u svakom pojedinačnom slučaju što je uzrokovalo rak
prostate, no stručnjaci se u načelu slažu da prehrana pridonosi opasnosti od ove bolesti.
Za muškarce čija je prehrana bogata mastima – posebice iz crvenog mesa i drugih izvora životinjskih masnoća – najveća je vjerojatnost razvijanja simptoma uznapredovalog raka predstojne žlijezde. Bolest je mnogo raširenija u zemljama u kojima su meso i mliječni proizvodi glavni sastojci prehrane nego u zemljama u kojima se temeljna prehrana sastoji od riže, sojinih proizvoda i povrća.
Vjerojatno je čimbenik koji povezuje prehranu i karcinom prostate hormonske naravi. Masnoće potiču stvaranje testosterona i drugih hormona, a testosteron ubrzava rast raka predstojne žlijezde. Teoretski, visoke razine testosterona »bude uspavane stanice« raka. Neki rezultati istraživanja ukazuju na to da visoke razine testosterona utječu i na prvu pojavu raka predstojne žlijezde. Meso može biti opasno i iz drugih razloga: meso koje se kuha na visokim temperaturama stvara karcinogene koji neposredno utječu na predstojnu žlijezdu.
Zabilježeno je još nekoliko rizičnih faktora. Čini se da su varioci, radnici u tvornicama baterija, radnici koji rade s gumom i oni koji su često izloženi metalu kadmiju iznimno podložni raku predstojne žlijezde. Istraživači znaju više o onome što ne uzrokuje karcinom prostate nego o onome što ga uzrokuje.
Nije dokazana povezanost raka prostate i aktivnog spolnog života, masturbacije, zloporabe alkohola i duhana, obrezivanja, neplodnosti, infekcije predstojne žlijezde ili česte nekarcinomske bolesti, dobroćudnog povećanja predstojne žlijezde. Većina starijih muškarca ima dobroćudno povećanje predstojne žlijezde određenog stupnja. Teorija da su muškarci kojima je učinjena vazektomija izloženi nešto većoj opasnosti od raka predstojne žlijezde još uvijek nije dokazana.
Liječenje
Liječnicima su danas, više nego ikad, na raspolaganju informacije koje su im potrebne za donošenje upućenih odluka o tome koje vrste raka treba neodložno liječiti. Kad se odluči da rak treba liječiti, drugi čimbenici, poput bolesnikove dobi i općeg zdravlja, utječu na odabir načina liječenja. Budući da je donošenje odluke o načinu liječenja vrlo složeno, bolesnik bi uvijek trebao zatražiti drugo mišljenje iskusnog specijalista i sudjelovati u odabiru načina liječenja.
Prevencija
Kako biste smanjili udio masti u prehrani, jedite više ribe, mesa peradi, svježeg povrća, voća i mliječnih proizvoda s malo masti. Općenito jedite manje crvenog mesa, s peradi prije kuhanja odstranite kožu i smanjite uporabu maslaca, margarina i ulja. Kako biste izbjegli stvaranje karcinogena tijekom kuhanja, nastojte hranu što češće kuhati ili peći na brzinu, a manje pržiti ili peći na žaru.
Konvencionalna medicina
Ovisno o tome kad je bolest dijagnosticirana, konvencionalno liječenje sastoji se od kombinacije liječenja zračenjem, operacijskog liječenja i hormonske terapije. Lokalizirani karcinom prostate, odnosno onaj koji se nije proširio izvan žlijezde, obično se može izliječiti klasičnim kiruškim zahvatom, radioterapijom ili kriokirurgijom – smrzavanjem zloćudnih stanica
tekućim dušikom. Način liječenja odabire se za svaki slučaj pojedinačno i ovisi o mnogim čimbenicima.
Standardna operacija, radikalna prostatektomija, sastoji se od odstranjivanja prostate i okolnih limfnih čvorova. Često kirurg može odstraniti žlijezdu ne prerezavši živce koji sudjeluju u erekciji penisa ili stezanju mokraćnog mjehura, pa su tako komplikacije poput impotencije ili inkontinencije mokraće danas rjeđe nego u prošlosti. Nakon operativnog zahvata većina muškaraca trpi od nevoljnog mokrenja barem u određenoj mjeri, no s vremenom se ponovno uspostavi potpuni nadzor nad mokrenjem. – (Rak prostate)
Postoperativni bolesnici mogu rješavati spolnu nemoć ili nevoljno mokrenje nakon operacije na razne načine. Spolnu nemoć može se prevladati pomoću usadka za spolni ud ili drugih naprava. Nevoljno mokrenje može se rješavati posebnim rubljem za jednokratnu uporabu, kondom-kateterima ili hvataljkama za spolni ud, a u tri od četiri sučaja inkontinencija se može potpuno prevladati operativno ugrađenim sfinkterskim usadcima u mokraćnoj cijevi. – (Rak prostate)
Radioterapiju se može odrediti kao alternativu ili nadopunu operativnom zahvatu u slučaju raka koji se nije proširio. Ako se rak proširio u okolno tkivo, prednost se daje liječenju zračenjem. Primjenjuje se i u uznapredovalim slučajevima kako bi se ublažilo bolove izazvane širenjem raka u kosti. Čak i uznapredovali, neizlječivi slučajevi mogu se godinama držati pod nadzorom hormonskim liječenjem, katkad potpomognutim još nekim načinima liječenja. Hormonsko liječenje usporava rast raka prekidajući opskrbu testosteronom, iako se s vremenom učinkovitost ovog liječenja može smanjiti. – (Rak prostate)
Testosteron se može odstraniti iz krvotoka kirurškim odstranjivanjem muških spolnih žlijezda (testisa) ili primjenom ženskih hormona poput estrogena ili drugih lijekova koji zaustavljaju proizvodnju testosterona. Muškarci obično daju prednost lijekovima za blokiranje testosterona, jer su učinkoviti, manje invazivni i izazivaju manje nuspojava nego operacijski zahvat ili hormonski lijekovi. Ako se odstrane muške spolne žlijezde, nagrđenje mošnji može se izbjeći usadcima. – (Rak prostate)
Ako je liječenje učinkovito, rak predstojne žlijezde povući će se i ne mora se više pojaviti. Svi muškarci kod kojih je karcinom prostate uspješno izliječen trebaju redovito odlaziti na preglede i pažljivo pratiti razine PSA. Kao i za druge vrste raka, razvijaju se novi načini liječenja uznapredovalog raka prostate. Istraživači primjenjuju zračenje i hormonsko liječenje na nove načine te ispituju učinkovitost kemoterapije u bolesnika koji ne reagiraju na druge načine iječenja. Za više informacija o načinima liječenja poput radioterapije i kemoterapije vidi Rak. – (Rak prostate)
Alternativni načini liječenja
Budući da se čini kako prekomjerna količina masti u prehrani potpomaže nastanak raka predstojne žlijezde, smanjivanje masti može pomoći usporiti napredovanje bolesti. Osobe kojima je dijagnosticiran rani stadij karcinoma prostate trebale bi uzimati hranu s malo masti, mnogo vlakana i blago sniženim kalorijskim vrijednostima. Ako se pokaže da mast u prehrani ima ulogu u pokretanju raka predstojne žlijezde, rigoroznije smanjivanje masti bila bi preporučljiva preventivna mjera za mlade muškarce te one u srednjim godinama, posebice ako je više članova obitelji bolovalo od ove bolesti. – (Rak prostate)
Istraživanja pokazuju da muškarci s kroničnim manjkom vitamina A ili selena imaju veću vjerojatnost razvijanja uznapredovalog raka predstojne žlijezde. Obje ove hranjive tvari mogu biti otrovne kad se primjenjuju u prevelikim količinama, pa se trebate posavjetovati s liječnikom prije primjene dodatnih količina. Pogodni prirodni izvori vitamina A su većina zelenog i žutog voća i povrća, kao i jetra, janjetina i puretina. – (Rak prostate)
Liječenje kod kuće
U načelu se liječenje zračenjem ograničenog raka predstojne žlijezde dobro podnosi. Međutim, u nekih muškaraca može doći do pojave umora, proljeva, neugode pri mokrenju, suhe kože, mučnine i drugih neugodnih učinaka. Liječnik može propisati lijek ili predložiti druge načine smanjivanja nuspojava, uključujući samopomoć. Odmorite se kad god osjetite potrebu za tim, tijekom dana jedite više manjih obroka umjesto tri velika te izbjegavajte odjeću koja nadražuje kožu. Za više informacija vidi Rak. – (Rak prostate)
Dijagnostički postupci
Budući da zloćudni tumori predstojne žlijezde većinom potječu iz dijela žlijezde koji je najbliži zadnjem crijevu, u velikom dijelu oboljelih bolest se može otkriti tijekom redovitih pregleda zadnjeg crijeva (rektalnih pregleda). – (Rak prostate)
Muškarci stariji od 50 godina jednom godišnje trebali bi otići na rektalni pregled, a većina liječnika preporuča da se naprave i krvne pretrage za određivanje prostatnog specifičnog antigena, bjelančevine čija koncentracija obično raste u prisutnosti karcinoma prostate te je dva puta učinkovitija u otkrivanju ranih stadija raka prostate nego rektalni pregled. Pregled nadopunjen opisanim testom najsigurniji je način otkrivanja karcinoma prostate dok je još ograničen na žlijezdu te se može liječiti. Karcinom prostate može se otkriti i slučajno, tijekom liječenja mokraćnih tegoba. – (Rak prostate)
Ako redovito pretraživanje izazove sumnju, liječnik će pregledati predstojnu žlijezdu primjenjujući transrektalni ultrazvuk. Za postavljanje dijagnoze redovito se primjenjuje i rendgensko snimanje mokraćnog trakta te pretrage krvi i mokraće. Dijagnozu će se potvrditi izvođenjem biopsije: vođen ultrazvučnim prikazom, liječnik uvede u prostatu iglu i izvadi komadić tumorskog tkiva. – (Rak prostate)
Nakon toga patolog gleda uzorak pod mikroskopom kako bi ustanovio radi li se o stanicama raka. Pomoću razina KAI-1 proteina i drugih pokazatelja može se odrediti postoji ii vjerojatnost širenja raka. Ako se drži da će se dijagnosticirani karcinom širiti, liječnik može odrediti CT snimanje, ultrazvučno snimanje kostiju, rendgensko snimanje pluća i druge pretrage kako bi se ustanovilo je li se bolest proširila izvan predstojne žlijezde. – (Rak prostate)