back to top

Simptomi kod mononukleoze

Mononukleoza je virusna i zarazna bolest, popularno nazvana “bolest ljubljenja”.

Poznata je pod tim nazivom jer se prenosi slinom, bilo ljubljenjem, kašljanjem, kihanjem ili bilo kojim drugim načinom koji uključuje razmjenu sline.

Bolest najčešće zahvaća mlađe ljude. Najkritičnija dob je kod djevojaka između 14 i 16 godina, a kod mladića od 16 do 18. Postoje određeni simptomi kod mononukleoze prema kojima možete prepoznati bolest.

Simptomi kod mononukleoze

– umor koji je povezan s groznicom i povišenom tjelesnom temperaturom,

upala grla

– otečeni limfni čvorovi

– drhtavica

– gubitak teka

glavobolja

Simptomi kod mononukleoze

Nekad se osobi koja obolijeva može popratno pojaviti i žutica ili se na koži može javiti sitni osip, nalik na onaj kod ospica. Simptomi nisu uvijek isti, pa dok ih neke osobe osjećaju vrlo snažno, kod drugih su pak blagi, skoro nikakvi.

Mononukleoza je varljiva jer je se često po simptomatici može zamijeniti s nekom vrstom gripe, pa se tek naknadnom provjerom krvne slike dolazi do spoznaje da se zapravo radi o mononukleozi.

Mononukleoza je bolest virusnog podrijetla, točnije uzrokuje je Epstein-Barrov (EBV) virus koji je i krivac za osjećaj jakog umora, a što je još opasnije otrovne tvari napadaju jetru.

Bolest traje oko tri tjedna i uspješno se liječi. Vrlo rijetko može ostaviti posljedice kao što su krvni poremećaji. Zanimljivo je znati da nas je čak 50% do pete godine života imalo infekciju EBV, no u većine je ta infekcija prošla bez simptoma.

Samopomoć kod mononukleoze

Za jačanje imunološkog sustava i otpornosti na sekundarne infekcije dobro je uzimati kapi pupavice, ili kapsule češnjaka do 3 puta dnevno. Dobar saveznik u borbi protiv mononukleoze su grožđane sjemenke, koje konzumiramo na sljedeći način; prva 2 do 3 dana po jednu kapsulu dvaput dnevno, a nakon toga triput dnevno po jednu kapsulu idućih tjedan dana. Zadnja faza je da sljedećih 18 dana uzimamo 2 do 3 kapsule dnevno.

Tijekom bolesti potrebno je što više odmarati, te ne ići na posao ili u školu par dana. Osobe koje su sportski aktivne, dok ne prebole mononukleozu, ne mogu pohađati treninge.

Poželjno je piti što više soka od grejpa, a alkohol svakako izbjegavati kako bi se jetra mogla neometano oporavljati da počne ponovno normalno funkcionirati. Osobe koje su nedavno oboljele od mononukleoze ne bi trebale davati krv neko vrijeme.

Simptomi kod mononukleoze
Simptomi kod mononukleoze

Dijagnoza mononukleoze

Mononukleoza je infektivna bolest koja se često naziva i “bolest poljupca” zbog svog glavnog načina prijenosa – izravnim kontaktom sline. Uzrokuje je Epstein-Barr virus (EBV), koji pripada obitelji herpes virusa i jedan je od najčešćih virusa u ljudskoj populaciji. Većina ljudi u nekom trenutku života dođe u kontakt s ovim virusom, ali ne razviju svi simptome mononukleoze, što ovisi o različitim faktorima, uključujući dob i imunološki status osobe.

Simptomi mononukleoze su često slični simptomima gripe i uključuju visoku temperaturu, grlobolju, umor, otečene limfne čvorove, povećanu slezenu, glavobolju, i ponekad povećanu jetru. Posebno je karakteristična grlobolja koja može biti izuzetno bolna, a otečeni limfni čvorovi na vratu su često vidljivi i opipljivi. Umor je također izražen simptom i može potrajati nekoliko tjedana, čak i nakon što ostali simptomi nestanu. U nekim slučajevima, simptomi mogu biti blagi i osoba možda čak i ne zna da je zaražena.

Dijagnoza mononukleoze obično se postavlja na temelju simptoma i potvrđuje krvnim testovima koji uključuju testiranje na prisutnost antitijela na EBV ili promjene u broju bijelih krvnih stanica, posebno povećan broj atipičnih limfocita. Nema specifičnog liječenja za mononukleozu osim odmora, hidratacije i simptomatskog liječenja poput upotrebe lijekova za snižavanje temperature i ublažavanje bolova u grlu.

Prevencija mononukleoze uključuje izbjegavanje bliskog kontakta s osobama koje imaju aktivne simptome bolesti, posebno izbjegavanje dijeljenja pribora za jelo, čaša i drugih predmeta koji mogu sadržavati sline zaražene osobe. Važno je i održavati dobru higijenu, uključujući redovito pranje ruku, što može pomoći u sprječavanju širenja virusa.

Mononukleoza se najčešće javlja u adolescentnoj dobi i mladim odraslim osobama, ali može se pojaviti u bilo kojoj dobi. U djece simptomi su često blaži i mogu proći nezapaženo, dok starije osobe i osobe s oslabljenim imunološkim sustavom mogu doživjeti teže oblike bolesti.

Simptomi kod mononukleoze
Simptomi kod mononukleoze

Nakon infekcije, virus ostaje u tijelu cijeli život, obično u latentnom stanju. Međutim, u nekim slučajevima, osobito kod osoba s oslabljenim imunološkim sustavom, virus može reaktivirati i ponovo uzrokovati simptome ili čak doprinijeti razvoju određenih vrsta raka, kao što su Hodgkinov limfom i neke vrste karcinoma nosa i grla.

Upravljanje mononukleozom uglavnom se fokusira na ublažavanje simptoma i održavanje dobre opće kondicije dok tijelo ne prebrodi infekciju. Ovo uključuje adekvatan odmor, unos dovoljno tekućine i po potrebi, korištenje analgetika i antipiretika za kontrolu boli i temperature.

Osobama sa povećanom slezenom često se savjetuje izbjegavanje teških fizičkih aktivnosti i kontaktnih sportova kako bi se spriječilo njezino puknuće, što može biti ozbiljna komplikacija.

Ponekad, mononukleoza može dovesti do komplikacija poput hemolitičke anemije, trombocitopenije, meningitisa, encefalitisa i drugih neuroloških poremećaja. Iako su ove komplikacije rijetke, one zahtijevaju brzu medicinsku intervenciju.

U konačnici, mononukleoza je virusna infekcija koja obično prolazi bez trajnih posljedica za većinu zaraženih. Međutim, njezini simptomi mogu znatno utjecati na kvalitetu života tijekom trajanja bolesti, a razumijevanje načina prenošenja i simptoma može pomoći u pravovremenom prepoznavanju i adekvatnom odgovoru na bolest.

Iako ne postoji lijek, odgovarajuća skrb i prevencija mogu značajno pomoći u upravljanju bolesti i sprječavanju njezinih potencijalnih komplikacija.

Preporuka:

DRUGI UPRAVO ČITAJU