back to top

Srčani udar

Za svakodnevno i neprestano pumpanje krvi, srcu je potrebna redovita opskrba kisikom i hranjivim tvarima. Dvije velike, razgranate krvne arterije dovode kisikom obogaćenu krv u srčani mišić. U slučaju začepljenja jedne arterije ili nekog njenog ogranka, određeni dio srca ostaje bez potrebnog kisika i hrane, a taj poremećaj nazivamo ishemija. Ako napadaj ishemije traje predugo, dolazi do odumiranja dijela srčanog tkiva. Ova pojava definira srčani udar, čiji je drugi naziv miokardni infarkt, što doslovce znači »smrt srčanog mišića«.
Napadaji uglavnom traju nekoliko sati. (Nemojte čekati – ako sumnjate na srčani udar, odmah potražite pomoć). Znakovi srčanog udara mogu biti vrlo slabi, poput zadihanosti, nesvjestice ili mučnine, ili ih uopće nema. Ipak, srčani udar najčešće izaziva određenu bol. Bol koja prati težak srčani udar često podsjeća na boi koju bi izazvala golema pesnica koja stišće i gnječi srce. Ako je napadaj blag, lako ga je zamijeniti za žgaravicu. Bol može biti stalna ili povremena.

Većina ljudi koji su pretrpjeli srčani udar, imali su prilike pravodobno uočiti znakove upozorenja, najčešće u obliku čestih napadaja angine pektoris, odnosno boli u prsima, koja je, baš kao i srčani udar, posljedica ishemije. Razlika između srčanog udara i angine pektoris uglavnom je u stupnju oboljenja; u slučaju angine pektoris brzo se uspostavlja uobičajen protok krvi, bol nestaje u roku nekoliko minuta i nema trajnog oštećenja srca. U slučaju srčanog udara protok krvi drastično je umanjen ili potpuno onemogućen, bol je dugotrajna i srčano tkivo odumire.
Otprilike jedna trećina svih srčanih udara javlja se bez ikakvih znakova upozorenja. Takvi su napadaji nekad povezani s pojavom poznatom pod na¬zivom tiha ishemija. Riječ je o povremenim prekidima dotoka krvi u srce, koji su, iako s vremenom dovode do oštećenja srčanog tkiva, iz nepoznata razloga potpuno bezbolni. Ovaj se poremećaj može otkriti EKG-om.
Jedna trećina svih žrtava srčanog udara umre prije dolaska u bolnicu, dok kod ostalih postoji opasnost od čitavog niza drugih komplikacija koje se mogu javiti tijekom boravka u bolnici. Spomenute tegobe uključuju moždani udar, uporne srčane aritmije, kongestivno zatajenje srca, stvaranje krvnih ugrušaka u nogama ili srcu te aneurizmu u oslabljenoj srčanoj komori. U svakom slučaju, ako pacijent preživi početni srčani udar i tijekom sljedećih nekoliko sati se ne pojave dodatne komplikacije, vjerojatnost potpunog oporavka pacijenta je visoka.
Oporavak je uvijek vrlo osjetljiv proces jer sa svakim napadajem srce dodatno slabi. No pacijent se u pravilu može vratiti uobičajenom načinu života za tri mjeseca.
Srčane bolesti ostaju vodeči uzrok smrti u razvijenim zemljama, s time da je među njima najčešći srčani udar. Treba imati na umu da oboljenja srca nisu neizbježna; većinu tegoba sa srcem, uključujući srčani napadaj, može se spriječiti.

Simptomi

  • dugotrajna bol koja izaziva osjećaj drobljenja, stiskanja ili vreline u grudima; bol se može proširiti na vrat, jednu ili obje ruke te vilicu
  • zadihanost, vrtoglavica, mučnina, groznica, znojenje, oslabljeno bilo
  • ljepljiva koža, sivilo lica te jak osjećaj opće slabosti
  • nesvjestica (u svakom desetom slučaju, nesvjestica je gotovo jedini znak koji govori da se radi o srčanom udaru)

Obratite se liječniku

  • ako vi ili osoba s kojom ste u društvu imate simptome srčanog udara. Istog trenutka potražite hitnu liječničku pomoć.
  • ako bolujete od angine pektoris (bol u prsima) i u jednom trenutku osjetite sličnu bol koja, međutim, ne prestaje nakon uporabe lijekova. Ovi znakovi mogu ukazivati na početak srčanog udara.
  • ako vaši napadaji angine pektoris postaju sve češći, duži i teži; s pogoršanjem angine pektoris raste opasnost od srčanog udara.
  • ako uzimate acetilsalicilnu kiselinu (npr. Aspirin) kako biste spriječili srčani udar a vaša stolica ima crn i katranast izgled. Acetilsalicilna kiselina može previše razrijediti krv, što je poremećaj koji se može i mora liječit

Uzroci

Kao i potresi, mnogi se srčani udari javljaju kao iznenadna katastrofa, iako nisu ništa drugo do vrhunac cijelog niza događaja koji se duže vrijeme potiho odvijaju ispod površine. Srčani udar u pravilu je krajnji ishod koronarne bolesti srca ateroskleroze, odnosno zadebljanja stijenki koronarne arterije uslijed taloženja masnih, kalcificiranih nakupina. (Kod postupnog začepljivanja arterija tijelo može nadoknaditi ovaj gubitak stvaranjem mreže kolateralnih arterija kako bi se izbjegle začepljene arterije. Prisutnost kolateralnih arterija može znatno smanjiti oštećenje srčanog tkiva uslijed srčanog udara.) Tijekom ranih 1980-ih godina istraživači su potvrdili kako glavni uzročnik najvećeg broja srčanih udara nije otvrdnjavanje arterije, već iznenadna pojava krvnog ugruška u takvoj, otprije suženoj arteriji.
lako postoji još mnogo nepoznanica kad se govori o pojedinačnim događajima koji dovode do srčanog udara, glavni faktori rizika dobro su poznati. Neki od njih mogu se uspješno kontrolirati, a glavni su visok krvni tlak, visoka razina kolesterola, gojaznost, pušenje te nedovoljno kretanja. Stres također povećava rizik, a tjelesni napor i uzbuđenje mogu djelovati kao pokretač udara. Muškarci stariji od 50 godina koji u obitelji već imaju slučajeve srčanih oboljenja posebice su podložni srčanom napadaju. Vjeruje se da visoka razina estrogena prilično uspješno štiti žene od srčanog napadaja prije menopauze, dok nakon menopauze opasnost od srčanog napadaja raste. Neke se žene nakon menopauze stoga odlučuju na hormonsko nadomjesno liječenje. U svakom slučaju, prije primjene ovakvog načina liječenja valja imati na umu da povišena razina estrogena također povećava rizik od raka dojke ili maternice.

Liječenje

Srčani udar je oboljenje koje zahtijeva hitnu primjenu konvencionalnog liječenja. Alternativna medicina ne može se nadmetati sa standardnim lijekovima i hitnim kirurškim zahvatima tijekom prve, najvažnije faze napadaja, ali je zato vrlo učinkovita u prevenciji i tijekom oporavka pacijenta.

Prevencija

Ostanite u vezi s prijateljima i obitelji. Istraživanja su pokazala da su ljudi koji imaju slabu društvenu potporu mnogo podložniji srčanom udaru. Također nastojte obuzdati osjećaje bijesa i neprijateljstva: ovakve emocije povećavaju opasnost od srčanog udara.
Uz liječničku pomoć procijenite koliko je realna opasnost od srčanog udara u vašem slučaju te u skladu stim uvedite odgovarajuće promjene u svoje prehrambene i druge životne navike.
Ako ste u rizičnoj skupini, podvrgavajte se redovitim pregledima kako biste pravovremeno otkrili tihu ishemiju.
Savjetujte se s liječnikom o svakodnevnoj uporabi aspirina. Istraživanja pokazuju kako se time znatno smanjuje opasnost od srčanog udara. 

Liječenje ljekovitim biljem

Između mnogih vrsta ljekovitog bilja koje se rabi u liječenju kroničnih srčanih oboljenja, crveni glog (Crataegus laevigata) je vjerojatno najvredniji. Crveni glog širi koronarne arterije i navodno pospješuje metaboličke funkcije srca. lako može poslužiti kao izvrsno sredstvo prevencije, također se rabi za oporavak organizma nakon pretrpljenog udara. Brojne druge vrste ljekovitog bilja upotrebljavaju se za liječenje tegoba koje povećavaju opasnost od srčanog udara.

Psihomatsko liječenje

Smanjenje stresa vježbama opuštanja za um i tijelo može pomoći u prevenciji srčanog udara, ali i ubrzati oporavak nakon pretrpljenog udara. Mnoge tehnike omogućuju opuštanje; meditacija, biofeedback, joga i druge. Dokazano je da opuštanje ublažava bol koju pacijent osjeća tijekom oporavka od srčanog udara.
Stanje uma također je vrlo važan čimbenik u oporavku pacijenta. Pozitivno raspoloženi ljudi često se brže oporavljaju od onih koji sebe vide kao »srčane invalide«. Neke tehnike opuštanja uma i tijela pomoći će vam da se usredotočite na pozitivne misli. Iznošenje misli i osjećaja unutar skupine za pružanje potpore također može imati vrlo povoljan učinak.

Prehrana

Osnovni cilj dijete usmjerene na održavanje zdravlja srca jest smanjena potrošnja soli, šećera i zasićenih masti, čime se smanjuje razina kolesterola te održava normalan krvni tlak i primjerena tjelesna težina.
Potrošnja hrane bogate magnezijem poput oraha, mahunarki, mekinja, ribe i tamnozelenog povrća korisna je u prevenciji srčanog napadaja. Magnezij štiti srce na izravan i neizravan način, time što ujednačava ritam rada srca, smanjuje stezanje koronarnih arterija i ublažava poremećaje poput ateroskleroze i povišenog krvnog tlaka.
Postoji obilje dokaza kako nestabilne kemijske komponente – slobodni radikali, čine organizam mnogo podložnijim srčanom napadaju time što napadaju srce i koronarne arterije i pospješuju aterosklerozu. Slobodni radikali mogu se neutralizirati antioksidansima poput vitamina A, C i E. Voće, povrće i žitarice obiluju mnogim vrstama antioksidansa pa potrošnja korjenastog povrća poput mrkve može djelovati preventivno. Ovo povrće dugoročno smanjuje razinu kolesterola i otežava grušanje krvi.

Konvencionalna medicina

Bolesnici se nakon srčanog udara u pravilu zadržavaju još najmanje 36 sati na odjelu za intenzivnu koronarnu skrb. Standardna terapija lijekovima uključuje sredstva protiv bolova poput morfija, beta adrenergičkih blokatora za smirivanje srca te acetilsalicilne kiseline koja će smanjiti grušanje krvi. U nekim slučajevima također se preporučuju lijekovi koji razgrađuju ugruške, poput t-PA ili streptokinaze. Oni imaju najbolji učinak ako se uzmu najkasnije nekoliko sati nakon početka napadaja. Hitnom angioplastikom ili, ako je potrebno, kirurškim zahvatom, uklonit će se krvni ugrušak, omogućiti normalna protočnost arterije ili u potpunosti premostiti začepljene arterije.
Nakon svršetka ove prve, kritične faze, pacijenti nastavljaju primati beta blokatore za smirenje srca, nitrate za poticanje protoka krvi te sredstva protiv grušanja krvi poput heparina, varfarina ili acetilsalicilne kiseline za sprečavanje daljnjeg grušanja krvi.

Tijekom hospitalizacije nakon srčanog udara bolesnici su spojeni na EKG uređaj kako bi se stalno nadzirao rad srca i uočile eventualne nepravilnosti. Ako srce počne kucati prebrzo ili presporo, liječnik može propisati niz različitih lijekova. Drugim se pacijentima ugrađuje pacemaker, odnosno elektrostimulator srca. Ako se pojave znakovi opasne srčane aritmije poznate pod nazivom fibrilacija klijetki, primjena kontroliranog električnog šoka putem elektroda postavljenih na prsni koš pacijenta najčešći je oblik hitne intervencije. Pacijenti koji pokazuju simptome kongestivnog zatajenja srca dobit će različite lijekove kojima je svrha smanjenje opterećenosti srca i jačanje njegova rada.
Osobe koje se oporavljaju od srčanog udara morale bi ustati iz kreveta što je prije moguće kako bi se smanjila opasnost od stvaranja krvnog ugruška u dubokim venama nogu. Ugrušci mogu putovati krvožilnim sustavom i zaustaviti se u plućima te izazvati začepljenje. Preporučuje se umjerena tjelovježba bez pretjeranog naprezanja. Dugoročno, oporavak od srčanog udara zahtijeva neke prilagodbe i psihološke i tjelesne naravi. Štetne navike poput pušenja, pretjerane potrošnje alkohola i masne hrane moraju se ukloniti.
Radi sprečavanja ponovnog udara većina osoba koje su preboljele srčani udar svakodnevno uzima tabletu acetilsalicilne kiseline (npr. Aspirina) kako bi se razrijedila krv. Ovisno o slučaju, liječnik može propisati i uporabu nekih drugih lijekova.

Nekim pacijentima potrebne su agresivnije mjere za dugoročno poticanje dotoka krvi u srce. Dva najpoznatija zahvata su angioplastika, odnosno razbijanje plaka u arterijama uz pomoć katetera te ugrađivanje srčane premosnice, kojima se preusmjerava protok krvi, odnosno premošćuju oštećene arterije.

Liječenje kod kuće

Upamtite: srčani udar vas neće učiniti invalidom. Najbolji način da ubrzate svoj oporavak jest da ostanete tjelesno aktivni.
Ako ste pretrpjeli srčani udar, ne uzimajte oralna sredstva protiv začeća jer izazivaju pojačano grušanje krvi.
Nabavite kućnog ljubimca. Vlasnici kućnih ljubimaca u pravilu se brže oporavljaju i dulje žive, vjerojatno zahvaljujući smanjenoj razini stresa.

Dijagnostički postupci

Kardiolog se oslanja na različite testove i pretrage kako bi dijagnosticirao srčani udar te utvrdio područje začepljenosti arterija i oštećenja tkiva. Elektrokardiogram koji bilježi električnu aktivnost srca te krvne pretrage dat će dovoljno podataka za početnu procjenu stanja pacijenta. Snimke srca i koronarnih arterija dobivene angiografijom i scintigrafijom identificiraju područje na kojem je nastalo oštećenje ili začepljenje. S tako prikupljenim podacima liječnik može odrediti potrebno liječenje i predvidjeti moguće komplikacije.

Način života

Redovite aerobne vježbe znatno pridonose sprečavanju ili oporavku od srčanog udara. Ako već bolujete od nekog srčanog oboljenja, podvrgnite se testu opterećenja prije no što počnete s tjelovježbom kako biste utvrdili koje su vježbe sigurne za vaše zdravlje. Ljudima koji su proživjeli srčani udar preporuča se skupno, a ne pojedinačno vježbanje, barem tijekom prvih mjeseci oporavka. Mnogi zdravstveni i rekreativni centri nude programe za kardiovaskularnu rehabilitaciju uz liječnički nadzor.

DRUGI UPRAVO ČITAJU