Kategorija:Zdravlje

Herpes je jedna od najčešćih virusnih spolno prenosivih bolesti. Bolest je vrlo zarazna i često neizlječiva, ali nije smrtonosna i možete naučiti s njom živjeti. Herpes je obično zarazan samo ako zaraženoj osobi izbiju mjehurići. Ipak, zaraženi virusom nekad mogu proširiti bolest iako nemaju simptome; također se može prenijeti oralnim spolnim odnosom ako jedan partner ima ranu izazvanu herpesom na ustima ili spolovilu.

Basedowljeva ili Gravesova bolest jedan je od najčešćih poremećaja štitne žlijezde te naj­češći uzrok pojave hipertireoze pri kojoj štitna žli­jezda luči prevelike količine hormona tiroksina. Jed­nom kada liječnik potvrdi da se uistinu radi o Basedowljevoj bolesti, liječenje je prilično jednos­tavno. U nekim slučajevima, Basedowljeva bolest se povlači ili potpuno nestaje nakon nekoliko mjeseci ili godina. Međutim, ako se ne liječi, može izazvati vrlo ozbiljne posljedice, pa čak i smrt. lako simptomi mogu biti vrlo neugodni, Basedowljeva bolest u pravilu ne ostavlja trajne posljedice po zdravlje, pod uvjetom da oboljeli dobije pravovremenu i odgo­varajuću liječničku skrb.

Emfizem, moguće smrtonosna plućna bolest koja se odlikuje sve većim gubitkom elastičnosti u plućima, u pravilu izaziva kronično, blago kašljanje i zadihanost. lako cijeli niz čimbenika - uključujući nasljednost, onečišćenje i otprije prisutnu kroničnu plućnu bolest poput astme - može odigrati značajnu ulogu u njegovu razvoju, emfizem je uglavnom posljedica dugoročnog pretjeranog pušenja. U mnogim slučajevima, oboljeli od emfizema također pate od kroničnog bronhitisa, koji objašnjava neke preklapajuće simptome.

Hepatitis je najčešća od svih zaraznih bolesti. Svake godine američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti zabilježi gotovo 70000 novih slučajeva, a stručnjaci procjenjuju da je u SAD-u broj ljudi koji boluju od hepatitisa bliži brojci od 500000. Mnogi slučajevi hepatitisa prođu potpuno nezapaženo jer se hepatitis pogrešno dijagnosticira kao gripa Hepatitis je ozbiljna bolest jer narušava mnogobrojne funkcije jetre. Između ostalog, jetra proizvodi žuč kako bi pospješila probavu hrane, regulira kemijski sastav krvi te nadzire moguće štetne tvari u krvotoku.

Gušterača, mala žlijezda smještena duboko u trbušnoj šupljini, ima dvije osnovne uloge: opskrbljuje crijeva probavnim sokovima i izlučuje hormone, uključujući inzulin, koji reguliraju korištenje šećera i škroba u organizmu. Endokrine stanice gušterače zadužene se za hormonsku regulaciju i oblikuju otočiće koji se uglavnom nalaze u repu i tijelu žlijezde. Egzokrine stanice, koje se prema endokrinima nalaze u odnosu 99:1, raspršene su po cijelo žlijezdi i važne su za probavu.

Kronični pankreatitis i akutni pankreatitis su upale gušterače, žlijezde koja proizvodi probavne enzime i hormon inzulin, uz čiju pomoč tijelo prerađuje šećere i masti. Simptomi akutnog pankreatitisa obično su teški i treba ih liječiti. Ako se pankreatitis ne liječi, mogu se razviti ciste, apscesi te može doći do istjecanja gušteračinog soka u trbušnu šupljinu, što može izazvati druge dugotrajne tegobe. Sok je jedna od komplikacija akutnog pankreatitisa koja može biti smrtonosna.