TNTGroup

Stres je odgovor našeg tijela i uma na nešto što uznemiruje njihovu naravnu ravnotežu. U ljudi odgovor na stresne događaje potiče još iz davnih vremena kad je život bio stalna borba za preživljavanje. Dobar primjer stresa je način na koji reagirate kad ste preplašeni ili se nalazite u opasnosti. Vaše adrenalne žlijezde luče adrenalin - hormon koji aktivira obrambene mehanizme vašeg organizma: srce počinje udarati, krvni tlak raste, mišići se zatežu, očne zjenice se šire. Ovaj sklop reakcija - odgovor »bori se ili bježi« - usredotočuje sve tjelesne sustave na prijeteću opasnost te vam pomaže poduzeti sljedeći korak, oduprijeti se opasnosti ili pobjeći.

Kad je opskrba mozga krvlju iz nekog razloga poremećena, posljedice su obično drastične: nadzor nad pokretima, percepcijom, govorom i drugim psihičkim ili tjelesnim funkcijama je oštećen, a i sama svijest može se zamračiti. Prekid dotoka krvi u mozak, moždani udar ili kap, je poremećaj koji se javlja u dva osnovna oblika, oba potencijalno opasna po život.

Nakon djetinjstva ljudi funkcioniraju na način na koji se okreće svijet - po prirodnom ciklusu koji se ponavlja otprilike svaka 24 sata. Tijekom tog dnevnog ciklusa, poznatog kao cirkadijski ritam, većina odraslih spava između 6 i 8 sati, obično noću i bez prekida. Nekoliko noći lošeg sna nam ne škodi ali duža nesanica može imati ozbiljne posljedice. Nesanica je jedan od zdravstvenih problema na koji se ljudi najčešće žale: otprilike 1 od 3 osobe sretne se s problemima spavanja u jednoj godini, i to žene dva puta češće od muškaraca. Budući da se obilježja spavanja mijenjaju s godinama, većinom se starije osobe žale na poremećaje spavanja.

Sigurno je da mučnina i vrtoglavica koje se u nekih ljudi javljaju kad putuju automobilom uzrokuju neugodu, posebice ako dovedu do povraćanja, no ne predstavljaju ozbiljnu bolest. Simptomi bolesti kretanja obično se povuku kad se tijelo navikne na dotični način putovanja ili brzo nakon što putovanje završi. Gotovo osamdeset posto ljudi najmanje jednom doživjelo je simptome bolesti kretanja. Srećom, postoji mnogo načina za njezino sprečavanje.

Skolioza je progresivna, lateralna ili postranična iskrivljenost kralježnice. Leđa ljudi koji boluju od skolioze imaju prepoznatljiv zavoj u obliku slova C ili S koji izrazito odstupa od okomite linije zdrave kralježnice. Skolioza je katkad prisutna kod rođenja, iako se najčešće javlja između 10. i 14. godine te se, kako dijete raste, jako pogoršava. Ova bolest javlja se i u dječaka i u djevojčica, no obično je teža i dramatičnije napreduje u bolesnica. Budući da u načelu sama skolioza ne izaziva bolove, katkad se naziva »tihom« bolesti. Međutim, ako je se ne liječi, s vremenom može izazvati bolne sekundarne tegobe poput tegoba s diskovima (kraIježničkim pločicama), išijasa ili artritisa. U teškim slučajevima, trup može postati toliko izvinut i iskrivljen da se vrši pritisak na srce i pluća, što izaziva kronični umor i tegobe s disanjem.

Jetra stalno filtrira krv koja kruži tijelom, pretvarajući hranjive sastojke i lijekove koji se apsorbiraju u probavnom traktu u kemijske tvari spremne za upotrebu. Ona također otklanja otrove i ostale kemijske otpadne proizvode iz krvi i priprema ih za izlučivanje. Budući da sva krv u tijelu mora proći kroz jetru, ona je vrlo pristupačna za stanice raka koje putuju krvotokom. Ironično, dok jetra može očistiti tijelo od vanjskih ili unutra proizvedenih otrova, ne može očistiti samu sebe od raka