TNTGroup

Mononukleoza je česta virusna bolest. Oko devedeset posto ljudi starijih od 35 godina ima u krvi antitijela za mononukleozu, a to znači da su bili zaraženi ovom bolešću, vjerojatno u ranom djetinjstvu. Kad mononukleoza napadne malu djecu, obično je toliko blaga da prođe neprimjetno, kao obična prehlada ili gripa. Kad se, pak, pojavi u mladih ili odraslih osoba, može biti mnogo ozbiljnija.

Zdravo srce čudo je učinkovitosti; pravilnim, snažnim stezanjima svoje 4 komore, svake minute protjera otprilike 5 litara krvi kroz tijelo. Svaki otkucaj srca zapravo se sastoji od dva otkucaja; jednog u gornjim komorama tj. pretklijetkama te drugog u donjim komorama, tj. klijetkama. Stezanja izazivaju električni impulsi koje proizvodi sinusatrijski (SA) čvor, specijalizirana nakupina tkiva smještena u desnoj pretklijetki. Svaki poremećaj normalnog ritma otkucaja srca naziva se srčanom aritmijom, odnosno nepravilnim kucanjem srca. Gotovo svaki čovjek prije ili kasnije osjeti neki oblik srčane aritmije, a najčešće blagu palpitaciju ili »preskakanje« otkucaja. (U stvarnosti, ono što doživljavamo kao preskočeni otkucaj jest zapravo preuranjeni otkucaj iza kojega slijedi jedna ili dvije sekunde stanke, a zatim razmjerno snažan otkucaj srca. Ovaj, uvjetno rečeno, odgođeni otkucaj doživljavamo kao preskakanje otkucaja.) Blage, povremene nepravilnosti ove naravi u pravilu su bezopasne. U slučaju učestale aritmije potrebno je savjetovati se s liječnikom.

Preko hormona koje proizvodi, štitna žlijezda utječe na gotovo sve metaboličke procese u tijelu. Poremećaji štitnjače u rasponu su od male, bezazlene guše koju nije potrebno liječiti do po život opasnog raka. Najčešće tegobe sa štitnjačom uključuju nepravilnu proizvodnju hormona štitnjače. Prevelika količina tih tjelesno važnih kemijskih tvari dovodi do stanja poznatog kao hipertireoza. Nedovoljna proizvodnja hormona štitnjače dovodi do hipotireoze. Četiri paratiroidne žlijezde, smještene uz četiri osi štitne žlijezde, rade neovisno o većoj žlijezdi i odgovorne su za reguliranje razina kalcija u krvi. Kalcij je neophodan za rast i zdravlje kostiju i zubi. Neravnoteža lučenja paratireoidnih hormona može dovesti do hiperparatireoze ili hipoparatireoze, što može štetno utjecati na razvoj kostiju, lako su učinci neugodni, većina tegoba sa štitnjačom nije opasna ako se pravovremeno otkrije i liječi.

Stres je odgovor našeg tijela i uma na nešto što uznemiruje njihovu naravnu ravnotežu. U ljudi odgovor na stresne događaje potiče još iz davnih vremena kad je život bio stalna borba za preživljavanje. Dobar primjer stresa je način na koji reagirate kad ste preplašeni ili se nalazite u opasnosti. Vaše adrenalne žlijezde luče adrenalin - hormon koji aktivira obrambene mehanizme vašeg organizma: srce počinje udarati, krvni tlak raste, mišići se zatežu, očne zjenice se šire. Ovaj sklop reakcija - odgovor »bori se ili bježi« - usredotočuje sve tjelesne sustave na prijeteću opasnost te vam pomaže poduzeti sljedeći korak, oduprijeti se opasnosti ili pobjeći.

Kad je opskrba mozga krvlju iz nekog razloga poremećena, posljedice su obično drastične: nadzor nad pokretima, percepcijom, govorom i drugim psihičkim ili tjelesnim funkcijama je oštećen, a i sama svijest može se zamračiti. Prekid dotoka krvi u mozak, moždani udar ili kap, je poremećaj koji se javlja u dva osnovna oblika, oba potencijalno opasna po život.

Nakon djetinjstva ljudi funkcioniraju na način na koji se okreće svijet - po prirodnom ciklusu koji se ponavlja otprilike svaka 24 sata. Tijekom tog dnevnog ciklusa, poznatog kao cirkadijski ritam, većina odraslih spava između 6 i 8 sati, obično noću i bez prekida. Nekoliko noći lošeg sna nam ne škodi ali duža nesanica može imati ozbiljne posljedice. Nesanica je jedan od zdravstvenih problema na koji se ljudi najčešće žale: otprilike 1 od 3 osobe sretne se s problemima spavanja u jednoj godini, i to žene dva puta češće od muškaraca. Budući da se obilježja spavanja mijenjaju s godinama, većinom se starije osobe žale na poremećaje spavanja.