Danas se jako puno ljudi u svijetu bori s viškom kilograma koji ne samo da smetaju zbog estetskog izgleda, nego mogu biti opasni po zdravlje, prije svega mislimo na srce od čijih oboljenja boluje sve veći broj ljudi.
Pretpostavlja se da razlog leži u načinu kako živimo, odnosno kako si ne ostavljamo puno vremena za normalni i polagani obrok, nego više manje sve radimo u hodu, a smatra se da je to izrazito nezdravo i da prije svega treba uvijek uzeti vremena za normalni obrok u danu.
Danas postoji više načina pomoću kojih možemo utvrditi težinu, odnosno pretjerujemo li sa svojim svakodnevnim obrocima i vrstom hrane. Naravno da te metode nisu dovoljne same po sebi, nego se više smatraju okvirnim pokazateljima, a tu svakako treba ubrojiti poznati BMI – indeks tjelesne mase.
Indeks tjelesne mase je okvirni pokazatelj debljine i pretilosti koji se računa tako da se tjelesna masa osobe u kilogramima podijeli kvadratom visine u metrima:
BMI = m / h²
BMI prikazuje odnos težine i visine tijela, s tim da ne uzima u obzir tjelesnu građu pojedinca, stoga mu je upotreba ograničena. Smatra se kako BMI ne može ilustrirati postotak masnog tkiva u odnosu na mišićnu ili koštanu masu, što su osnovni kriteriji za procjenu osobe da li je mršava ili debela.
Treba imati na umu kako se osobe s velikom tjelesnom masom i visokim BMI indeksom ne mogu automatski kategorizirati kao pretili, stoga se BMI koristi kao statistička mjera uhranjenosti. Želimo napomenuti kako neke stvari ne treba uzimati kao gotovu stvar, nego više kao mjerilo prema kojem ćemo se orijentirati i raspitati kod nadležnih ljudi oko toga je li potrebno intervenirati.
Što se tiče svjetske populacije treba napomenuti kako se kategorizacija razlikuje od države do države i to prema mjerilima Svjetske zdravstvene organizacije WHO. Što se naravno podrazumijeva, jer ono što vrijedi za standarde u Americi, ne može vrijediti za naše područje, ljudi se razlikuju, a da ne spominjemo dvije različite nacije s potpuno različitim navikama življenja.
Foto: Martinina1/Shutterstock