Dohrana je kada djetetu moramo u prehranu, bez obzira na to je li na prirodnoj ili umjetnoj prehrani, unositi i druge vrste namirnica. Takva je hrana u usporedbi s mlijekom mnogo gušća pa je zato postupno uvodimo. Najprije kao nadopunu mliječnim obrocima, a poslije tom hranom zamjenjujemo potpuno pojedine mliječne obroke. Kada dijete dostigne određenu dob, dohrana je nužna, jer postupno s njegovim razvojem ni majčino ni kravlje mlijeko ne mogu više zadovoljiti njegove potrebe za energijom i za pojedinim prehrambenim tvarima.
Početak dohrane ne ovisi samo o djetetovoj dobi nego u velikoj mjeri o njegovu psihomotornom sazrijevanju. Dakle, dijete mora doseći određeni stupanj psihičkih i motornih sposobnosti kako bi moglo prihvatiti takvu hranu. Ono mora čvrsto i uspravno držati glavu, reagirati na hranu i spontano otvarati usta kad mu se prinosi hrana žlicom, priklanjati glavu žličici i bez teškoća je gutati. Već mora prepoznavati i razlike u okusu i boji hrane, postupno je početi žvakati, a isto tako pokazati nezadovoljstvo prema hrani otklanjanjem glave ili neotvaranjem usta. Te se sposobnosti razvijaju oko četvrtoga do šestog mjeseca života. Zato prije četvrtog mjeseca djetetova života nije potrebno uz mlijeko uvoditi nikakvu drugu hranu osim D vitamina. Prerano davanje druge hrane djetetu stvara sklonosti razvoju alergijskih bolesti na koži, dišnim putovima ili crijevnom traktu. Kravlje mlijeko, riba, jaja, citrično voće, banane, orasi, čokolada, žitarice, rajčice i neka povrća sadrže alergogeni materijal.
Voćnu kašicu počnite davati kao zamjenu jednom mliječnom obroku od četvrtog mjeseca djetetova života. Priprema se od voća i prerađevina žitarica (keksi). Kašicu možete davati i na osnovi kukuruza ili riže, a kekse i proizvode od pšenice tek od 6 mjeseci.
Voćne sokove, također možete početi davati od četvrtog mjeseca života, ali vrlo postupno i u maloj količini, koja se svakodnevno povećava. Ako u obitelji netko boluje od alergijskih bolesti, djetetu se ne daju sokovi (naročito ne citrično voće) do četvrtog mjeseca života. Daje mu se samo vitamin C, 50 mg dnevno.
Povrće počnite davati od petog mjeseca života kao zamjenu za jedan mliječni obrok. Preporučuje se lakše probavljivo povrće, koje ne izaziva nadimanje (blitva, špinat, mrkva, korabica).
Jaja sadrže vrlo jak alergogeni materijal pa se preporučuje da ih se počne davati tek od osmog ili devetog mjeseca života. U obitelji u kojoj netko boluje od alergijskih bolesti tek od navršene godine dana.
Ako vas muči uvođenje neke vrste hrane ili mislite da vaše dijete ima neku alergijsku reakciju na neku hranu najbolje je da se posavjetujete s liječnikom.
Foto: