TNTGroup

Kako se riješiti suvišnih stvari u domu, koje vam oduzimaju prostor. Svatko u svojoj kući ima suvišnih stvari koje nikada ne koristi, ali je...

Kronični bolovi su medicinski termin koji opi­suje svaku bol koja, usprkos liječenju, traje dulje od šest mjeseci. Kronična bol može biti blaga ili mučna, povremena ili stalna, blago neugodna ili potpuno onesposobljavajuća. Najčešće vrste su gla­vobolja, artritis, bol u zglobovima, bol od ozljeda te bolovi u leđima. Druge vrste kroničnih bolova uključuju upalu Ahilove tetive (tendinitis), sinusitis, druge oblike degenerativnih bolesti zglobova osim artritisa, sindrom karpalnog kanala te bolove koji zahvaćaju određene dijelove tijela, primjerice ramena, zdjelicu ili vrat. Opća bol u mišićima ili živ­cima također se može pretvoriti u kronično stanje.

Gotovo sva dojenčad dobije pelenski osip - upalu kože na stražnjici, spolovilu i bedrima u neko doba u svojim mladim životima, lako pelenski osip može kod dojenčeta izazvati nelagodu, pa čak i određenu bol, rijetko se može smatrati ozbiljnim. U većini slučajeva kratko traje, tek tri do četiri dana. No katkad će osip ustrajati, što ukazuje na to da se razvilo sekundarno kožno oboljenje ili infekcija. Vaše dijete može dobiti pelenski osip bez obzira na to rabite li platnene ili pelene za jednokratnu uporabu; krivac nije sama pelena, već vlaga. Pazite li da vam dijete bude čisto i mijenjate pelenu ubrzo nakon što se uprlja od ključne je važnosti pri suzbijanju pelenskog osipa

Dok se bavite nekom uobičajenom aktivnošću odjednom vam srce počne snažno lupati, počnete ubrzano disati, znojiti se i drhtati. Bojite se srčanog udara, da ćete poludjeti ili čak umrijeti. Zatim, nakon deset ili nešto više minuta sve prestane. Odakle su došli ti osjećaji? Na žalost, nema jasnog odgovora na to pitanje. Proživjeli ste napadaj panike, a kod manjeg broja pacijenata ovi se napadaji ponavljaju prema modelu poznatom kao panični poremećaj. Između napadaja bolesnici žive u strahu od sljedećeg.

Probavne tegobe mogu se javiti u različitim oblicima. Pojava simptoma ukazuje na to da je normalna probava otežana iz jednog ili više razloga. Ako, primjerice, želučana kiselina dospije u jednjak, osjetit ćete žgaravicu. Gutanje prevelike količine zraka prilikom jela ili pića može izazvati nadutost želuca i pojačano podrigivanje, a infekcije i upala želuca mogu dovesti do pojave gastritisa. Ljudi koji pate od sindroma iritabilnog crijeva često osjećaju bol u trbuhu, nadutost i imaju proljev. Probavne tegobe mogu biti povremene ili trajne naravi (svakodnevne ili gotovo svakodnevne), lako su vrlo neugodne, nisu opasne po život osim kad su simptom ozbiljnijeg poremećaja. U tom slučaju morali biste potražiti odgovarajuću pomoć.

Bol u potkoljenici jedna je od najčešćih bolesti aktivnih ljudi. Stručnjaci na različite načine tumače u čemu se sastoji ova bolest, no većina se slaže da zahvaća dva mišića koja se protežu od koljena do gležnja i postraničnih dijelova stopala, obavijajući tibiju ili goljenicu. Ovi mišići podižu i spuštaju stopalo te podupiru svod i prednji dio stopala sprečavajući njegovo lupanje o podlogu pri hodanju i trčanju. Ozljede koje dovode do manjeg trganja vlakana ovih mišića izazivaju bol u potkoljenici.