Svjetlosna terapija ili luminoterapija je terapija pomoću svjetlosti. Mnogi ljudi su danas izloženi sezonskim poremećajem raspoloženja, a naročito u zimskom periodu kada brzo pada mrak, pa se u našim organizmima stvara da nam energija i motivacija padaju.
Naime, kako djeluje naš mozak na svjetlost? Kroz naše oči ulazi svjetlost koja dopire do hipotalamusa (područje mozga) koje je odgovorno za naš ritam tijela, odnosno koji regulira našu temperaturu, srčani ritam, budno ili pospano stanje, raspoloženje, razne aktivnosti, a sve ovisi da li je dan ili noć.
Prirodna svjetlost aktivira proizvodnju serotonina, hormona energija, te tim putem sprječava mozak da proizvodi melatonin koji je odgovoran za naš san. Kada padne mrak i nema više dnevne svjetlosti, naši bioritmovi se mijenjaju, postaju nepravilni, zato se tada primjenjuje umjetna svjetlost koja nam pomaže da se bioritam uskladi.
U luminoterapiji se isključivo koristi bijela svjetlost, bez ultraljubičastih i infracrvenih zraka, te se ona ne može usporediti sa žutom svjetlošću obične žarulje ili žarulja u solarijima.
Ova vrsta terapije nam može pomoći kod poremećaja sna (zamjena dan za noć), kod lakog depresivnog stanja, kroničnog umora ili jakog stresa, kod promjena vremenskih zona (avionski letovi)…
Danas se tretmani luminoterapije pružaju i u nekim liječničkim ordinacijama opće medicine ili psihijatrije.
Tretmane luminoterapije ne preporučujemo osobama koji boluju od teške patologije očiju (glaukom, mrena), onima koji boluju od teške psihičke promjene, koji imaju sindrom manične depresije, koji pate od bipolarnog poremećaja i onima koji uzimaju lijekove koji povećavaju osjetljivost očiju na svjetlost.
Kod ove terapije se mogu javiti i nuspojave kao što su lagane nesanice, glavobolje, te nadražaji očiju, ali već nakon nekoliko dana ove tegobe nestaju, a dovoljno je samo odmaknuti se podalje od izvora svjetlosti da se izbjegne nadraženost očiju. To pravilo se odnosi naročito na osobe u poodmaklim godinama koji boluju od skrivenih bolesti očiju kao što je promjena mrežnice ili makularna degeneracija.
Svjetlosna terapija djelotvorna je kod ozljeda perifernih živaca, kod brže regeneracije i opuštanja, kod ozljeda mišića, tetiva i ligamenata, kod ozljeda hrskavice i kostiju, kod bolje sportske pripremljenosti, te kod obnove zaliha energije.
Danas se svjetlosna terapija primjenjuje i u kozmetičke svrhe, a naročito u borbi protiv starenja kože, protiv celulita i akni.
Foto: wong yu liang/Shutterstock