Ateroskleroza

Ateroskleroza – također poznata i kao arterio-skleroza ili otvrdnjavanje arterija – upalna je bolest koja za posljedicu ima ožiljke na stijenkama arterija, prvenstveno uslijed dugoročnog nakuplja­nja masnih naslaga i kalcifikata.

Ateroskleroza je jed­na od najčešćih bolesti srca i krvnih žila i toliko je raši­rena u razvijenim zemljama da mnogi Amerikanci pretpostavljaju kako predstavlja prirodnu posljedicu starenja. Silni dokazi ukazuju na usku povezanost ateroskleroze s prehranom i načinom života, dajući naslutiti da je se može spriječiti ili usporiti, a u nekim slučajevima čak i izliječiti.

Ovisno o položaju i stupnju oštećenja arterija, ateroskleroza može dovesti do bubrežnih tegoba, visokog krvnog tlaka, moždanog udara i drugih po život opasnih bolesti. Ateroskleroza obično pogađa aortu – najveću arteriju u organizmu, koja ide iz srca i arterije koje vode do mozga, donjih udova i bu­brega. Oštećenja arterija koje prenose krv do nogu i stopala čini hodanje bolnim; jako otežan krvotok prema udovima može uzrokovati čireve na koži, a čak i gangrenu (odumiranje tkiva).

Zatvaranje koro­narnih arterija, koje izravno opskrbljuju srčane miši­će krvlju bogatom kisikom poznato je kao bolest koronarnih arterija ili koronarna bolest. Ovaj po­remećaj i njegove komplikacije – angina pektoris, srčana aritmija i srčani udar – glavni su uzroci smrt­nosti u SAD-u i većini europskih zemalja.

Simptomi

U ranom stadiju ateroskleroza nema očiglednih simptoma. Oštećene ili djelomično začepljene krvne žile mogu izazvati jedan ili više sljedećih simptoma:

tupu, grčevitu bol u mišićima stražnjice, bedra i lista uslijed naprezanja. To može biti znak ateroskleroze u predjelu zdjelice ili u nozi.
iznenadna pojava ograničene odu- I zetosti, trnaca ili obamrlosti uda; djelomični gubitak vida ili govora. Ovi simptomi mogu ukazivati na cerebralnu aterosklerozu, koja može dovesti do moždanog udara. Angina pektoris, osjećaj stezanja ili teškog pritiska u prsima. To može biti pokazatelj ateroskleroze u koronarnim arterijama.

Obratite se liječniku

• ako prvi put iskusite bol angine pektoris ili napadaji angine napreduju od predvidivih do nestabilnih. Svaki od tih slučaja je ozbiljna bolest koja zahti­jeva trenutnu medicinsku pozornost.
• ako imate zagnojenu kožu promije­njene boje i iznenadne oštre bolove u nogama i stopalima dok mirujete. To može ukazivati na tešku aterosklerozu i moguće smetnje u krvotoku koje treba liječiti da bi se spriječila gangrena,
• ako doživite neobjašnjiv gubitak ravno­teže, koordinacije, govora ili vida. Svaki takav gubitak ukazuje na privremeni zastoj u protoku krvi prema mozgu, situaciju koja može dovesti do moždanog udara ako joj se ne posveti dužna pažnja.

Uzroci

Arterijske naslage počinju kao tanke, masne pruge na stijenci arterije. Kod osobe zdravoga načina živo­ta pruge se mogu pojaviti i nestati. Ali ako su nekome arterije oštećene – u pravilu uslijed visokog krvnog tlaka, stresa ili pušenja-unutrašnja površina stijenki može početi propadati. Da bi nadoknadila gubitak, arterija stvara novo tkivo koje može oblikovati si­ćušne kvržice ili ožiljke. Kolesterol, s bijelim krvnim zrncima i druge naslage mogu se početi nakupljati u ovim kvržicama, stvarajući plak koji začepljuje arterije. Konačno, naslage kalcija i ožiljkasto tkivo okružuju mekani plak, čime arterije postaju tvrde i nerastezljive.

Budući da ateroskleroza sporo napreduje – obič­no tijekom mnogo godina – često se smatra da je to bolest starijih osoba. No ispitivanja pokazuju da se arterijske naslage mogu početi stvarati u djetinjstvu, a značajna količina plaka može se stvoriti već do 30. godine.

 Dok su stadiji ateroskleroze jasno ustanovljeni, razlozi njezine pojave manje su jasni. Osobe s viso­kom razinom kolesterola u krvi – osobito lipoprote- inskog kolesterola niske gustoće (LDL) – u osobitoj su opasnosti od dobivanja ateroskleroze. LDL kolesterol – ona vrsta koja tvori arterijski plak – može reagirati nestabilnim kemijskim spojevima, zvanim slobodni radikali, u složenom procesu kojim se oslabljuje i pri­jenosni mehanizam za kretanje kolesterola kroz krvo­tok i tkivo koje oblaže stijenke arterija. No ipak, većina ljudi s visokim kolesterolom ne dobije atero­sklerozu, a mnoge osobe s aterosklerozom imaju nor­malnu razinu kolesterola.

Stijenke arterije mogu se oštetiti visokim krvnim tlakom, ugljičnim monoksidom iz duhanskog dima i stresom. Na primjer, jednim ispitivanjem provede­nim u zemlji razorenoj ratom otkriveno je da stanov­nici izloženi ratnim stradanjima imaju veće nakup­ljanje plaka od onih izvan ratne zone.

Dok gotovo svi mogu očekivati da se s vremenom kod njih u određenoj mjeri pojave arterijske naslage, na sklonost aterosklerozi utječu drugi čimbenici:

Dob. Ateroskleroza obično pogađa osobe starije od 35 godina, iako može započeti mnogo ranije.
Spol. Kod žena u prijemenopauzi manja je vjerojatnost da će dobiti aterosklerozu nego kod muškaraca iste dobi, ali nakon menopauze opasnost je podjednaka.
Nasljednost. Ateroskleroza u obiteljskoj povi- jesti bolesti povećava opasnost od dobivanja ove bolesti.
Gojaznost. Kod gojaznih osoba veća je vjerojat­nost da će imati aterosklerozu, vjerojatno zato što pripadaju skupini koja obično ima visok kolesterol i visok krvni tlak.
Način života. Nedostatak tjelovježbe povezuje se s aterosklerozom i konačnom pojavom koronarnih srčanih bolesti.

Liječenje

Nakon obraćanja pozornosti svim očiglednim simpto­mima, prvi korak u liječenju ateroskleroze je uklanja­nje ili smanjivanje faktora rizika za dobivanje bolesti, na primjer smanjivanjem količine zasićenih masti u prehrani da bi se spriječilo daljnje nakupljanje plaka. Ako imate visok krvni tlak, morali biste poduzeti odgovarajuće korake da ga regulirate, na primjer smršavjeti, redovito vježbati i smanjiti izloženost stresu. Osobe sa šećernom bolesti moraju kontrolirati razinu šećera u krvi. Pušači bi morali prestati pušiti.

Prevencija

Ateroskleroza se javlja kada se poklope genetska predodređenost i faktori rizika. Ako u obiteljskoj anamnezi imate ateroskleroze, mudro postupiti zna­či prihvatiti ono što ne možete promijeniti i promi­jeniti ono što možete.

Usvojite prehranu s malo masti i soli, a puno vlakana. Ne žalite truda da osobito pažljivo izbjegavate vrste hrane bogate zasićenim mas­tima i kolesterolom.
Ako pušite, prestanite.
Vodite računa o tome koliki vam je krvni tlak.
Ako je visok, snizite ga. (Vidi Krvni tlak, visoki.) Pobrinite se da umjereno vježbate – 30 minuta šetate, plivate ili vozite bicikl – nekoliko puta tjedno, a ako je moguće i svakodnevno. Nađite tehniku opuštanja u kojoj uživate i uvrstite je u svoj svakodnevni raspored. Ako imate obiteljsku povijest bolesti koja ukazuje na povećanu opasnost od ove bolesti, svakako posjećujte kardiologa radi redovitih pregleda.

Dobro je znati
PRESUDA JOŠ NIJE DONESENA

Svake godine tisuće ljudi u SAD-u oče­kuju od kelacijske terapije da ih izliječi od ateroskleroze – više nego što ih se podvrgava operaciji premošćivanja. Kelacija se sastoji u injiciranju kemijske tvari zvane EDTA u krvotok. Jedna teorija drži da se kelacijom uklanja kalcij iz arterijskog plaka; druga pak daje naslu­titi da EDTA djeluje kao antioksidans.

lako se kelacijsko liječenje pokazalo blagotvornim kod tegoba kao što je tro­vanje olovom, primjena ove tehnike u liječenju srca i srčanih žila ostaje sporna. Zagovornici reklamiraju kelaciju kao bezopasnu, relativno jeftinu i učinkovitu alternativu drugim oblicima liječenja. Kritičari navode nedostatak pouzdanih znanstvenih provjera i tvrde da je kelacija nedjelotvorna ili moguće opasna (rane provjere kojiput su izazvale oštećenje bubrega).

Liječenje u pravilu zahtijeva od 10 do 40 seansi i može biti skupo. Dok god kelacijsko terapija ne preživi barem jedno strogo znanstveno ispitivanje, liječnici će nesumnjivo ostati podijeljeni glede njezi­nih zasluga. Kad znanost jednom osigura odgovore, kelacijsko terapija će postati standardna preporuka svakog kardiologa ili terapeutski spomenik iz prošlosti. 

Kinesko ljekovito bilje

Za aterosklerozu preporučaju se brojne kombinacije kineskih trava, uključujući biljke Ledebouriella divaricata, Platycodon grandiflorum i zvinčac (Bupleurum chinense) u primjerenoj kombinaciji. Savjetujte se s praktičarem kineske medicine.

Liječenje ljekovitim biljem

Lijekovima od ljekovitog bilja za suzbijanje atero­skleroze u pravilu se nastoji smanjiti postojeći plak ili pridonijeti neozlijeđenosti krvnih žila tako da se umanji vjerojatnost stvaranja plaka. Glog (Crataegus laevigata) se smatra jednim od najboljih sredstava za suzbijanje plaka zbog svoje reputacije u jačanju arte­rija. Njegovi cvjetovi, lišće i bobice mogu se skuhati kao čaj, a također je dostupan u obliku ekstrakta i tinkture. Za ljekovito bilje koje može ublažiti neu­godu izazvanu aterosklerozom donjih udova.

Homeopatija

Ovlašteni homeopat može dugoročno propisati raz­ličite lijekove za liječenje ateroskleroze. Dijagnoza i propisani lijekovi razlikovat će se prema homeopatovoj procjeni pacijenta.

Psihomatsko liječenje

Budući da se smatra da stres ubrzava nastanak ate­roskleroze, terapeutske tehnike opuštanja mogu po­moći spriječiti ili usporiti njezino napredovanje. Cijeli niz pristupa može vam pomoći da se opustite, uključujući jogu, meditaciju, vizualizaciju i biofeedback. – (Ateroskleroza)

Prehrana

Promjene u prehrani i načinu života, ako se s njima započne rano i strogo ih se pridržava, mogu biti do­voljne za sprečavanje ateroskleroze ili čak suzbijanje več postojeće bolesti. Kao prvo, vaša bi prehrana morala biti ne samo siromašna kolesterolom i zasi­ćenim mastima, nego i bogata antioksidansima, koji neutraliziraju slobodne radikale za koje se smatra da pogoršavaju oštećivanje tkiva. – (Ateroskleroza)

Ključni antioksidansi su vitamini E i C, beta karoten (vitamin A) i selen, koji može biti otrovan u visokim dozama. No budite oprezni glede nekritičnog uzimanja bilo kojeg vita­mina: previše vitamina D, na primjer, može upravo ubrzati kalcifikaciju arterijskog plaka. Da biste otklo­nili moguću opasnost, zatražite savjet liječnika ili nutricionista. – (Ateroskleroza)

Neki dokazi daju naslutiti da češnjak (Allium sativum), ako ga se jede u velikim količinama, ometa oksidaciju kolesterola. Ekstrakt kožice grožđa i gugulipid (Commiphora mukul), ljekovita biljka iz južne Indije, na glasu su kao sredstva za smanjivanje na­slaga plaka. Postoje navodi da su lucerna ili alfalfa (Medicago sativa) i bromelin, enzim iz ananasa, po­stigli isto kod životinja te mogu djelovati i na ljude. – (Ateroskleroza)

Brojna ispitivanja tijekom proteklih 30 godina pokazala su da umjerena potrošnja alkohola – čaša ili dvije čaše vina dnevno-može poslužiti kao zaštita od ateroskleroze i bolesti koronarnih arterija. Jedno ispitivanje daje naslutiti da flavonoidi u kožicama grožđa, koji crnom vinu daju njegovu boju i okus, us­poravaju gomilanje masnih naslaga. – (Ateroskleroza)

Konvencionalna medicina

Nijedan lijek izravno ne liječi aterosklerozu, iako se mogu propisati razni lijekovi za liječenje tegoba koje pridonose pojavi ateroskleroze kao što su visok krvni tlak, krvni ugrušci ili tegobe s kolesterolom. Razvijeno je više kirurških zahvata kojima se obnav­ljaju oštećene arterije: mogu se otvoriti dijelovi ar­terije zahvaćene bolešću i odstraniti naslage plaka koje je začepljuju, ili se može zamijeniti oštećeni dio arterije. – (Ateroskleroza)

Jedan od češćih postupaka je operacija premoš­ćivanja, kod koje se krv preusmjerava oko zapreke pomoću presađenih ili sintetičkih krvnih žila. Balonska angioplastika je nekirurška tehnika koja pročišćuje arterije razlamanjem i sravnjivanjem plaka o stijenke žile (desno). Razne druge tehnike služe se kateterizacijom, laserima i stentovima – sićušnim komadima ispletene žičane mrežice – da bi se u začepljenim krvnim žilama ponovno uspostavila prih­vatljiva razina funkcioniranja. – (Ateroskleroza)

Alternativni načini liječenja

Budući da su prehrana i način života značajni čim­benici kod pojave i prevencije ateroskleroze, alter­nativni oblici liječenja nude čitav spektar mogućih načina da se bolest spriječi. – (Ateroskleroza)

Dijagnostički postupci

Liječnici obično traže karakteristične simptome arte­rijskog začepljenja u različitim dijelovima tijela kao pokazatelje ateroskleroze. Da bi se odredilo točno mjesto i raširenost začepljenosti, liječnik može zatra­žiti angiogram, koji rendgenski ističe arterijski plak. – (Ateroskleroza)