TNTGroup

Išijas obilježava bol koja se širi u jednu ili obje strane stražnjice i spušta se po stražnjoj strani noge. Posljedica je pritiska na nervus ischiadicus sjedalni živac na bazi kralježnice. Ovaj živac (po jedan na svakoj strani donjeg dijela tijela) najduži je živac perifernog živčanog sustava, a proteže se od stražnjice niz nogu sve do stopala. Bolovi se mogu javiti cijelom njegovom dužinom.

U žena koje su u dobi za rađanje, sluznica maternice - endometrij - svaki mjesec se zadeblja i priprema za prihvaćanje oplođenog jajašca. Ako ne dođe do oplodnje jajašca, suvišni slojeva tkiva i krv Ijušte se i izbacuju menstrualnim krvarenjem. Razne bolesti - i dobroćudne i zloćudne - mogu utjecati na maternicu. Fibroidni tumori stijenke maternice su dobroćudni i nisu prekancerozni te žene koje ih imaju nisu izložene većoj opasnosti od raka maternice. Hiperplazija endometrija je najteže dobroćudno oboljenje maternice, a u nekih žena razvije se u rak maternice. Većina karcinoma maternice nastaje u endometriju i nazivaju se rak sluznice maternice ili endometrijski karcinom.

Izraz menopauza označava prestanak menstruacja, no rabi se i za mjesece i godine ženina života prije i nakon njezine posljednje menstruacije - razdoblje u kojem se mogu, ali ne moraju, dogoditi neke tjelesne i emocionalne promjene. Većina žena posljednju menstruaciju dobije u dobi od oko pedeset godina, neke u dobi od četrdeset, a vrlo malen postotak u dobi od šezdeset godina. Većina žena primijetit će i nekoliko godina prije prestanka menstruacije neke promjene - nepravilne cikluse i oskudnije krvarenje.

Manična depresija, poznata stručnjacima koji se bave psihičkim oboljenjima kao bipolarni poremećaj, ozbiljna je duševna bolest s dva kraja. Za razliku od stalne tmurnosti opće depresije (tehnički opisane kao unipolarni poremećaj), manična depresija odlikuje se cikličkim skokovima između oduševljenja i očaja. Obrazac mijenjanja raspoloženja dosta se razlikuje u oboljelih. U nekim slučajevima godine normalnog funkcioniranja odvajaju manične od depresivnih epizoda. U drugim slučajevima napadaji se izmjenjuju često, tri ili četiri puta na godinu, s oporavkom između napadaja. U nekih bolesnika depresija i manija izmjenjuju se stalno, i katkad brzo. U nekoliko rijetkih slučajeva, epizoda manične depresije može se pojaviti samo jednom tijekom čitavog života. (Ako se pojavi dvaput, obično je praćena novom epizodom). Općenito, depresivna faza traje duže od manične faze, i također je češća; ciklus može biti nepravilan.

Meningitis je infekcija nježnih ovojnica, meningi, koje obavijaju kralješničku moždinu i mozak. Ova bolest je gotovo uvijek komplikacija neke druge bakterijske ili virusne infekcije koja je počela drugdje u tijelu, primjerice u ušima, sinusima ili gornjem dišnom sustavu.Meningitis je relativno rijetka bolest. Počinje simptomima nalik na gripu - vrućica, glavobolja, povraćanje - koje prati sve jača malaksalost i često snažni bolovi u vratu, osobito pri naginjanju glave prema naprijed. Jako mala djeca na bol često reagiraju nekontroliranim savijanjem leđa u luk. Kod nekih oblika meningitisa može se javiti tamnocrven ili ljubičast osip na bilo kojem dijelu tijela. U dojenčadi oticanje moždanih opni može izazvati napinjanje fontanele - mekog dijela lubanje na vrhu glave. Meningitis može biti zarazan u ljudi koji žive zajedno, na primjer u studentskim domovima.

Iako je obično nedobrodošao i nehotimičan čin, kašalj sam po sebi nije bolest već, točnije, zaštitni refleks. Općenito uzevši, refleks se uključuje kad sluznica koja oblaže dišne putove počne lučiti prekomjernu količinu sluzi. Pomoću ovih izlučevina dišni putovi zaštićeni su od infekcija i nadražujućih tvari zato jer one zadržavaju i ispiru viruse, bakterije i strane čestice. Kašljanje je način kojim se organizam rješava ovih nakupina. Iznenadna provala zraka u kašlju ne pomaže samo održati dišne putove otvorenima nego može i spriječiti spuštanje zaražene sluzi u pluća i bronhijalne cijevi, gdje bi mogla izazvati teške infekcije poput upale pluća ili bronhitisa.