Cijeloga života zdrave stanice u našem organizmu kontrolirano se dijele i obnavljaju. Rak počinje kad se neka stanica izmijeni na taj način da se počne nekontrolirano umnožavati. Tumor je nakupina abnormalnih stanica: većina oblika raka stvara tumore, ali nisu svi tumori kancerozni. Dobroćudni, benigni ili nekancerozni tumori - poput pjegica ili madeža - prestanu rasti, ne šire se na druge dijelove tijela i ne stvaraju nove tumore. Zloćudni, maligni ili kancerozni tumori istisnu zdrave stanice, ometaju tjelesne funkcije i crpe hranjive tvari iz tjelesnih tkiva. Rak nastavlja rasti i širiti se procesom zvanim metastaziranje - konačno stvarajući nove tumore u drugim dijelovima tijela.
Izraz »rak« obuhvaća više od 100 bolesti koje pogađaju gotovo svaki dio organizma, a sve mogu biti opasne po život. Četiri glavne vrste su karcinomi, sarkomi, limfomi i leukemija. Karcinomi - najčešće dijagnosticirana vrsta raka - izvorno se javljaju u koži, plućima, dojkama, gušterači i drugim organima i žlijezdama. Limfomi se odnose na rak limfnog sustava. Leukemija je rak krvi i ne stvara solidne tumore. Sarkomi se javljaju u kostima, mišićima ili hrskavici i relativno su rijetki.
Prostata ili predstojna žlijezda je žlijezda smještena u reproduktivnom sustavu muškarca koja sudjeluje u stvaranju sperme, guste tekućine koja sadrži stanice spermija. Ova žlijezda veličine oraha smještena je ispod mokraćnog mjehura i okružuje mokraćnu cijev, uretru, koja izvodi mokraću iz mokraćnog mjehura. Radom predstojne žlijezde upravlja testosteron, muški spolni hormon koji se uglavnom proizvodi u muškim spolnim žlijezdama, testisima.
Rak prostate jedan je od najvećih zdravstvenih problema za muškarce, lako se bolest rijetko javlja u muškaraca mlađih od 50 godina, stručnjaci smatraju da većina starijih muškaraca ima barem tragove raka predstojne žlijezde. Američki crnci, iz još nedovoljno razjašnjenih razloga, imaju najveću učestalost raka prostate u svijetu te najveću stopu smrtnosti od ove bolesti. U drugim dijelovima svijeta - posebice Aziji, Africi i Latinskoj Americi, rak prostate javlja se rijetko.
Prostata ili predstojna žlijezda je žlijezda veličine oraha koja u muškaraca okružuje mokraćnu cijev koja izvodi mokraću iz mokraćnog mjehura kroz spolni ud. Njezina osnovna uloga jest stvaranje velikog dijela sjemene tekućine koja sadrži spermije. Prostata isto tako nadzire otjecanje mokraće iz mokraćnog mjehura. Zbog te dvostruke uloge znakovi tegoba predstojne žlijezde mogu obuhvaćati i mokraćne i spolne simptome.
Tegobe s predstojnom žlijezdom javljaju se u dva osnovna oblika: povećanje prostate i prostatitis bakterijsku upalu koja se može javiti iznenada i biti teška (akutni prostatitis) ili može biti blaža, ustrajna ili se ponavljati (kronični prostatitis). Kronična upala može uslijediti nakon akutne.
Malo ljudi proživi stravične događaje bez mnogo straha, dok većina reagira osjećajima izrazitog straha i bespomoćnosti. Intenzitet reakcije, psihičke i tjelesne pojedine osobe na ovakve događaje određuje hoće li osoba razviti bolest poznatu kao posttraumatski stresni poremećaj (PTSP). Učinci ove bolesti mogu dugo trajati i izazvati invalidnost. PTSFJ ranije poznat kao ratna iscrpljenost ili šok od granata, je psihički poremećaj uzrokovan snažnim traumatskim doživljajem.
PTSP može nastupiti neposredno nakon događaja, no može se pojaviti i tjednima ili čak mjesecima nakon toga. Liječenje i prolaženje vremena mogu skratiti trajanje i težinu ovog poremećaja. U nekih bolesnika simptomi se u potpunosti povuku.