Gotovo svi se katkad osjećamo potišteni, obično zbog nekog uznemirujućeg događaja u našem životu. No depresija koja traje – razdoblje bolovanja od poremećaja poznatog kao teška depresija – druga je stvar. Depresija u nekom svom obliku pogađa 25 posto svih žena, 10 posto muškaraca i 5 posto adolescenata širom svijeta. Radi se o najučestalijem psihološkom problemu koji, primjerice, u SAD-u zahvaća oko 17,6 milijuna ljudi svake godine.
Depresivna reakcija (blaža i često privremena depresija) obuhvaća normalne osjećaje deprimiranosti ili potištenosti koji se javljaju kao posljedica specifične životne situacije. Simptomi mogu biti teški, no liječenje obično nije pdtrebno i oni se s vremenom smiruju – nakon dva tjeclna do šest mjeseci.
Distimija (blaža, kronična depresija), nalik depresivnoj reakciji po svojim simptomima i stupnju patnje, traje duže – najmanje dvije godine.
Teška depresija, ili depresivna bolest, ozbiljan je poremećaj koji može dovesti do nemogućnosti funkcioniranja ili čak samoubojstva. Bolesnici ne samo da prolaze kroz razdoblje potištenosti i lošeg raspoloženja, nego ispoljavaju i štetnije simptome, uključujući nezanimanje za svoje uobičajene aktivnosti, krajnji umor, tegobe sa spavanjem ili osjećaje krivice i bes¬pomoćnosti. Kod njih je veća vjerojatnost da će izgubiti dodir sa stvarnošću, katkad doživljavajući i halucinacije. Depresivna bolest može se liječiti, no često izmakne dijagnosticiranju zato što je se miješa s depresivnom reakcijom. Radi se o cikličkom oboljenju, tako da iako se većina pacijenata oporavi od prvog napadaja depresije, stopa njezinog ponavljanja je visoka – možda čak 60 posto unutar 2 godine i 75 posto unutar 10 godina. Teška depresija obično se javlja spontano, naizgled ničime izazvana, i često nestaje također sama od sebe, obično za 6 do 12 mjeseci. Zbog njezina onesposobljujućeg djelovanja ili mogućnosti samoubojstva, tešku depresiju treba liječiti.
Depresija se može pojaviti u bilo kojoj dobi, uključujući djetinjstvo. Ispitivanja vođena u SAD-u pokazuju da 1,8 posto djece u predpubertetu i 4,7 posto mladih između 14 i 17 godina ima neki oblik depresije. No dob u kojoj bolest često nastupa jesu rane srednje godine, a depresija je osobito raširena među starijim osobama, kao reakcija na činjenice vezane uz starenje – smrt supružnika ili prijatelja, tjelesna ograničenja vezana uz dob i suočavanje sa smrću koja je sve bliža. Stariji udovci osobito su skloni samoubojstvu.
Simptomi
Kod teške depresije možda ćete iskusiti četiri ili više sljedećih simptoma:
- ustrajna tuga, pesimizam
- osjećaji krivice, bezvrijednosti, bespomoćnosti i beznađa
- gubitak zanimanja za uobičajene aktivnosti, uključujući spolni život, ili nemogućnost nalaženja zadovoljstva u njima
- otežana koncentracija
- nesanica ili pretjerano spavanje
- dobivanje ili gubljenje na težini
- umor, nedostatak energije
- tjeskoba, uznemirenost, razdražljivost
- razmišljanja o samoubojstvu ili smrti
- usporen govor; usporeni pokreti
U djece i adolescenata:
- nesanica, umor, glavobolja, bolovi u želucu, vrtoglavica
- bezvoljnost, povlačenje iz društva, gubitak težine
- zloporaba droga ili alkohola, slabljenje uspjeha u školi, otežana koncentracija
- osamljivanje od obitelji i prijatelja
- Kod distimije (slabije ali kronične depresije), simptomi će biti slabije izraženi, bit
- će ih manje, no trajat će duže
Obratite se liječniku
- ako vas ili vaše dijete obuzimaju misli o samoubojstvu ili ispoljavate druge znakove teške depresije ili distimije; može vam se pomoći.
Napomena: Postoji jasna razlika između »deprimiranosti« (tj. trenutačnog depresivnog raspoloženja ili potištenosti) i bolesti depresije. Ako se neko vrijeme osjećate potišteni, nemojte se zabrinjavati. No ako osjećate da se ne možete izdići iz svoga jada, potražite pomoć.
Uzroci
Depresija je bolest za koju se čini da ima različite uzroke. Depresivna reakcija, ili »normalna depresija«, javlja se kao posljedica određenog događaja. Depresivna raspoloženja mogu biti i popratna pojava lijekova, hormonskih promjena (npr. prije menstruacije ili nakon porođaja) ili tjelesnih oboljenja, poput gripe ili virusne infekcije.
lako točni uzroci teške depresije i distimije nisu poznati, istraživači trenutno smatraju da su oba oblika posljedica poremećaja živčanih prijenosnika (ili neurotransmitera) u mozgu, kemijskih tvari (osobito serotonina) koje usklađuju raspoloženja. Čini se da ovaj poremećaj ima snažnu genetsku komponentu: u jednom ispitivanju 27 posto djece s depresijom imalo je bliske srodnike koji su bolovali od poremećaja raspoloženja.
Liječenje
Mnogi oblici liječenja – konvencionalni i alternativni – dostupni su u slučaju depresije. Oblici liječenja mogu se razlikovati s obzirom na uzrok depresije i njezinu težinu. Konvencionalne metode uključuju psihoterapiju, sredstva protiv depresije i elektrokonvulzivno liječenje (ECT).
Prevencija
Neki oblici depresije možda se ne mogu spriječiti budući da novija teorija drži da ih možda pokreće neurokemijski poremećaj u mozgu. No postoje snažni dokazi da se depresija često može ublažiti ili spriječiti navikama zdravoga življenja. Pravilna prehrana, tjelovježba, odmor, izbjegavanje prekovremenog rada i odvajanje vremena za stvari koje uživate činiti smanjuju izglede za pojavu depresije.
Akupresura
Pritiskom točke Jetra 8 možete ublažiti učinke depresije. Savijte desnu nogu u koljenu, stavite palac iznad unutrašnjeg koljenog pregiba, tik ispod koljenog zgloba (zamahnite nogom nekoliko puta da ga pronađete). Pritišćite jednu minutu, dva ili tri puta, zatim ponovite na lijevoj nozi.
Osim dolje spomenutih načina liječenja, mogli biste razmisliti o akupresuri ili akupunkturi, koje mogu pomoći pri ublažavanju nekih simptoma; otiđite iskusnom stručnjaku. Masaža, koja umiruje i daje energiju, osnažuje i okrepljuje organizam, može također pomoći. Iskušajte je jednom tjedno ako je moguće.
Aromaterapija
Aromaterapija može ublažiti mentalni umor i pomoći kod spavanja. Eterična ulja koja mogu pomoći kod depresije jesu bosiljak, muškatna kadulja, jasmin, ruža i kamilica (Matricaria recutita). Ulje se može staviti u posudu kipuće vode (2 ili 3 kapi), u vodu za kupanje (5 ili 6 kapi) ili na rub jastuka (1 ili 2 kapi).
Biofeedback
Dokazi koji se zasnivaju na pojedinačnim tvrdnjama daju naslutiti da je EEG biofeedback (biofeedback moždanih valova, također poznat i kao neuroterapija) djelotvoran u smanjivanju intenziteta svih oblika depresije. Neuroterapija pokušava promijeniti obilježja moždanih valova uvježbavanjem – postižući ono što lijekovi čine kemijskim putem. Broj seansi uvježbavanja ovisi o težini depresije. Depresivna reakcija može tražiti tek 6 seansi, kod distimije može biti potrebno u prosjeku 20, a teška depresija može ih zahtijevati 30 do 60. Budući da se, zapravo, radi o samouvježbavanju, biofeedback ima tu prednost da stavlja depresivnu osobu u položaj da upravlja svojim liječenjem; može se njime poslužiti kad god je potrebno.
Rad na tijelu
Tjelovježba bi morala biti sastavni dio svakog liječenja depresije; njome se poboljšava protok krvi prema mozgu, podiže raspoloženje i ublažava stres. Čak i kad se primjenjuje sama, njome se često mogu ostvariti iznenađujući rezultati. Ispitivanja pokazuju da 30-minutno trčanje tri puta tjedno može biti jednako učinkovito u liječenju depresije kao psihoterapija. Odaberite vježbu koja vam se sviđa i primjenjujte je svaki dan ako je moguće. Sve vježbe su dobre; što energičnije i aerobnije, to bolje.
Kinesko ljekovito bilje
»Aspiracija« (engl. Aspiration) je kombinacija nekoliko kineskih i zapadnih trava za koje se vjeruje da pomaže suzbiti depresiju. Mješavina je usmjerena i na tjelesne i psihološke simptome, uključujući gubitak teka, stezanje u prsima i zatvor. Najdjelotvornija je kad se uzima uz redovito vježbanje aerobike, svakodnevnu primjenu tehnike opuštanja i pravilnu prehranu. Još jedna kineska biljna mješavina, »Prikupljanje vitalnosti« (engl. Gather Vitality) može pomoći kod nesanice ili pretjeranog spavanja, bolnih udova i umora.
Liječenje ljekovitim biljem
Iskusan travar preporučit će vam određenu kombinaciju ljekovitog bilja prilagođenu vašim specifičnim simptomima. Kao opći recept protiv depresije, jedan prijedlog glasi: 2 dijela gospine trave (Hypericum perforatum), 1 dio zobene slame (Avena sativa), 1 dio lavande (Lavandula officinalis) i 1 dio divljeg pelina (Artemisia vulgaris). Uzimajte 5 ml tinkture tri puta na dan tijekom najmanje mjesec dana. Gospina trava u bilo kojem obliku tradicionalan je lijek protiv depresije u Europi. No neki stručnjaci za ljekovito bilje izjavljuju da je njezino djelovanje nepredvidivo: nekad ta biljka postiže izvanredne rezultate, a nekad ne postiže baš nikakav učinak.
Psihomatsko liječenje
Mnogi psihosomatski oblici liječenja pomažu kod depresije. Glazba i ples mogu podići raspoloženje i dati tijelu energije. Meditacija i tehnike opuštanja, poput progresivnog opuštanja mišića istovremeno stimuliraju i opuštaju. U ostale oblike ubrajaju se transcendentalna meditacija i azijske tehnike vježbanja kao što su joga, t’ai chi i qigong. Odaberite jedan ili dva koji vam odgovaraju i primjenjujte ih svakodnevno.
Prehrana
Budući da se depresivni simptomi pogoršavaju uslijed nedostatka nekih hranjivih tvari, pravilna prehrana je važna. Povećajte unos zdravih vrsta hrane, poput cjelovitih žitarica, nemasnog mesa, voća i povrća, ribe i mliječnih proizvoda s malo masti. Vrlo je važno izbjegavati alkohol, no i kloniti se gotovih jela, jela za brzu pripremu, šećera i kofeina, koji izazivaju nagli porast energije ili osjećaj euforičnosti, no zatim dolazi do posve obrnutog učinka.
Novija klinička ispitivanja snažno sugeriraju da su vitamini skupine B, folna kiselina (400 mcg na dan) i S-adenozilmetionin (dvije doze od 800 mg na dan) korisni u liječenju depresije. Pokazalo se da antioksidans selen (100 mcg na dan) djeluje kao sredstvo za podizanje raspoloženja u krajevima gdje u hrani nedostaje selena.
Mnoga europska ispitivanja ukazuju na vrijednost dodatnih količina aminokiseline L-triptofan, poznate po tome da pojačava sintezu serotonina, u ublažavanju depresije. No zbog tragova onečišćenja u jednom od proizvoda, triptofan se u svojem sintetskom obliku više ne može nabaviti u SAD-u. Triptofan možete naći u određenim vrstama hrane, poput puretine, piletine, ribe, kuhanog sušenog graha i graška, pivskog kvasca, maslaca od kikirikija, oraha i soje. Jedite puno ove hrane, zajedno s ugljikohidratom (krumpir, tjestenina, riža) koji će olakšati ulazak triptofana u mozak.
Konvencionalna medicina
Teška depresija i distimija obično se liječe kombinacijom psihoterapije i antidepresiva. Psihoterapija teži tome da nauči pacijente kako nadvladati negativne stavove i osjećaje te da ih potakne da se vrate uobičajenim aktivnostima. Svrha je liječenja lijekovima ublažiti ili ispraviti neurokemijsku neravnotežu koja djeluje na raspoloženja.
Skupina antidepresiva koji se danas najčešće propisuju lijekovi su koji reguliraju neurokemijsku tvar serotonin. Poznati kao selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI), skupina uključuje fluoksetin, paroksetin Isertralin. Bupropion, lijek drugog izbora, također se upotrebljava za regulaciju živčanih prijenosnika. Za djecu i adolescente lijek prvog izbora je paroksetin.
Triciklička sredstva, koja se upotrebljavaju u liječenju depresije od 1950-ih godina, druga su mogućnost iako će vjerojatno imati više neugodnih popratnih pojava od SSRI. Budući da adolescenti ne podnose dobro njihove popratne učinke i obično prestanu uzimati svoje lijekove, triciklički lijekovi se u njihovu slučaju ne preporučuju. Triciklička sredstva uključuju imipramin i amitriptilin, kao i nortriptilin, doksepirt i dezipramin.
Treća skupina antidepresiva, inhibitori morroamino-oksidaze (MAO), također su se pokazali učinkovitima. MAO inhibitori djeluju brže od tricikličkih lijekova, no imaju teže popratne učinke i zahtijevaju promjenu u prehrani; može doći do teške hipertenzije ako pacijenti koji uzimaju MAO inhibitore jedu vrste hrane koje sadrže tiramin – poput sira, mnogih vrsta graha, graška i razna alkoholna pića. MAO inhibitori obično se propisuju samo ako SSRI i triciklički lijekovi ne uspiju donijeti poboljšanje.
Litijev karbonat, lijek koji se često upotrebljava kod manične depresije, također se rabi i u liječenju depresije.
Elektrokonvulzivno liječenje (ECT) uključuje primjenu električnog udara od oko 80 volta kroz elektrode na glavi. Pacijent, koji je pod anestezijom, ne osjeća udar. lako su liječnici još nesigurni u pogledu toga kako točno djeluje ECT, njegove sporne tehnike usavršene su u posljednjih 20 godina, pa ga se smatra jednako sigurnim kao i lijekove – a u nekim slučajevima i djelotvornijim. Ipak, ECT bi valjalo upotrebljavati tek nakon što se razmotrilo sve druge mogućnosti – zato što zahtijeva hospitalizaciju i opću anesteziju – ili kad su od ključne važnosti brzi rezultati, kao kod pacijenata koji naginju samoubojstvu ili onih koji odbijaju jesti ili piti. Postupci koji se obično primjenjuju tri puta tjedno tijekom dva tjedna, uglavnom ne prelazi broj od 6 do 10.
Alternativni načini liječenja
Mnogi alternativni načini liječenja djelotvorni su, osobito kod blažeg oblika depresije. No kod težih oblika depresije moralo bi ih se smatrati dopunskim oblicima liječenja, a ne zamjenom za konvencionalne metode; tešku ili kroničnu depresiju morao bi liječiti psihijatar.
Dijagnostički postupci
lako je vrlo česta, depresiju se često zanemaruje ili krivo dijagnosticira i nikako ne liječi. Takva nepažnja može biti opasna po život; kod teške depresije stopa samoubojstava je osobito visoka.
Ispitivanja pokazuju da 74 posto osoba koje zatraže pomoć zbog depresije odlazi liječniku primarne zdravstvene zaštite, a u 50 posto ovih slučajeva postavlja se kriva dijagnoza. Od onih slučajeva koje liječnik opće prakse ispravno dijagnosticira, 80 posto ih dobiva premalo lijekova tijekom prekratkog vremenskog razdoblja. Do nekih pogrešaka u postupku može doći zato što pacijenti traže liječničku pomoć s tjelesnim simptomima i liječnici propisuju lijekove za njih, npr. tegobe sa spavanjem, umor ili gubitak težine, ne razmišljajući o depresiji kao mogućem stvarnom uzroku. Trebalo bi i provesti pretrage da bi se isključili svi organski čimbenici – poput nedostatka hranjivih tvari, hipotireoze, reakcija na lijekove (propisane ili stimulanse) – koji mogu izazvati slične simptome.
Starije osobe u najvećoj su opasnosti od toga da se kod njih depresija previdi ili se postavi kriva dijagnoza. Liječnici primarne zdravstvene zaštite, a i sami stariji pacijenti, simptome depresije jednostavno pripišu starenju ili ih kategoriziraju kao senilnu demenciju – ireverzibilni poremećaj koji izaziva gubitak pamćenja i koncentracije. Radi se o nesretnom razvoju događaja jer je depresija, za razliku od demencije, reverzibilna i može se uspješno liječiti.
Zbog svih ovih razloga morali biste se posavjetovati s psihijatrom ili psihofarmakologom (psihijatrom specijaliziranim za liječenje mentalnih bolesti lijekovima) radi dijagnoze i liječenja.