Genetski modificirana hrana

Već se duže vrijeme raspravlja o genetski modificiranoj hrani i organizmima. Unatoč brojnim prednostima koje bi ovakva vrsta hrane mogla imati, te prednosti teško dolaze do izražaja jer se o GM hrani uglavnom govori u negativnom svjetlu. Ljudi su uplašeni i negativnog stava prema takvoj vrsti hrane, no najčešće ne znaju dovoljno o toj temi već se samo priklone mišljenju većine. Donosimo neke od osnovnih činjenica koje je dobro znati o GM hrani.

Genetski modificirani organizmi

Genetski modificiranim organizmima se nazivaju i smatraju oni organizmi kojima je genetski materijal (DNK) izmijenjen na način koji se prirodno ne bi dogodio. Takvo što se još naziva i genetskim inženjeringom ili genskom tehnologijom, a odnosi se na rekombinaciju DNK koja omogućuje prijenos određenih gena s jednog organizma na drugi – čak i ako su u pitanju različite vrste organizama. Ove metode se u svijetu koriste za uzgoj GM biljaka koje se kasnije koriste za ljudsku prehranu.

Genetski modificirana hrana 

GM hrana daje više plodova u usporedbi s prirodnom, ne mari za klimu u kojoj raste, a zahtjeva i manje brige (voda, gnojivo, pesticidi). Genetska modifikacija hrane omogućuje čak do 30 posto bržu proizvodnju hrane. Iako su Američko medicinsko udruženje i Državna znanstvena akademija stali na stranu GMO i snažno podržavaju isto, većina svijeta još uvijek izbjegava GM hranu. Zanimljiva činjenica jest i to da je Europska komisija financirala brojna istraživanja takve hrane, iznijelo ih je više od 500 nezavisnih timova, a niti jedno od tih istraživanja nije pronašlo nikakav jedinstven rizik.

Osim brojnih prednosti koje ćemo navesti kasnije, osnovni razlog proizvodnje ovakve hrane bio je smanjenje uporabe pesticida; tj. povećanje otpornosti hrane od štetnih nametnika i raznih bolesti koje vrlo često mogu zahvatiti biljke.

  Jaja u prehrani djece

Kada je u pitanju uzgoj GM hrane, do sada je poznato ukupno 16 GM kultura. U tih 16 kultura pripadaju sljedeće: kukuruz, soja, pamuk, uljana repica, rajčica, krumpir, šećerna repa, riža, pšenica, karanfil, bundeva, duhan, cikorija, lan, dinja i papaja.

Prednosti GM hrane

Najčešći primjer za prikaz pozitivne strane GM hrane je primjer tzv. “zlatne riže”. Činjenica je da zbog nedostatka vitamina A, godišnje umire čak milijun ljudi, a kod djece uzrokuje nepovratnu sljepoću. Zašto se spominje “zlatna riža” i zašto je posebna? Organska riža sadrži jako mali udio A vitamina, dok zlatna riža u odnosu na organsku sadrži više vitamina A od špinata koji ga je prepun. Razlog nekorištenja te zlatne riže je taj što je genetski modificirana, a ljudi se boje koristiti GM hranu jer nisu upoznati s mogućim posljedicama i jer od malena učimo da je prirodno zdravije – no je li to istina?

Ako u obzir uzmemo činjenicu da se prije 60-ak godina započelo istraživanje i mijenjanje genoma određenih biljnih kultura i to na način da su se za mijenjanje genoma koristile kemikalije ili radijacija, nije li onda GM hrana u našim životima bila i ranije? Isti ti mutanti recimo pšenice, riže, graška i sličnih kultura postali su glavnim dijelom poljoprivrede i nitko se nije bunio, niti ima zapisa i dokaza da se itko razbolio od toga.

Današnja modifikacija hrane pristupa mijenjanju genoma puno blažim pristupom, gdje najčešće mijenjaju samo dio gena ili jedan cijeli gen iz vrste koju modificiraju. Sudeći prema znanstvenicima, moguća su manja iznenađenja prilikom razvoje te hrane, međutim, čak i u tom slučaju bi se znalo koji je gen uzrokovao problem te bi bio uklonjen. Jednako tako u obzir bi se valjalo uzeti i to da se biljne vrste međusobno križaju od pamtivijeka, međutim, to se opet odvijalo prirodnim putem.

  Hranjiva vrijednost rajčice

Unatoč silnom strahu od GM hrane, genetski materijal istih ne može proći probavu i ući u naše stanice. Američke institucije koje se bave proučavanjem i nadzorom hrane snažno zagovaraju korištenje GM hrane, jer se točan i nepobitan rizik korištenja iste još nije pronašao niti definirao.

Među čestim prednostima spominju se: bolja otpornost na štetočine i bolesti, veća tolerancija na stres (klimu), brži rast, hranjivije namirnice, otpornost prema herbicidima, bolji okus i slično.

Nedostaci GM hrane

Kako govori Zavod za javno zdravstvo, potencijalni rizici za ljudsko zdravlje se određuju se kroz sigurnosne procjene GM hrane, a one uključuju: toksičnost, alergogenost, stabilnost unesenog gena, specifične tvari koje mogu imati hranidbena ili toksična svojstva, nutritivne učinske povezane s genetskom modifikacijom, i potencijalne neželjene učinke koji mogu nastati zbog unesenog gena. Od toga opasnost za ljudsko zdravlje predstavlja alergogenost, prijenos gena (iako je vjerojatnost uistinu minimalna), te outcrossing ili križanje koje se odnosi na prijenos gena GM hrane na ostale usjeve ili biljke.

Na pitanje je li GM hrana sigurna nije moguće dati samo jedan i točan odgovor. Bilo je nekoliko studija koje su zaključile da opasnost postoji, no društvo znanstvenika je dva najčešće citirana istraživanja koja to tvrde – opovrgnulo.

Neki od mnogih već spomenutih razloga protiv GM hrane su sljedeći; moguće neočekivane nuspojave, problemi pri etiketiranju GM hrane, smanjena raznolikost vrsta, ekološka šteta, efekti na usjeve koji nisu genetski modificirani, prekomjerna upotreba herbicida, problem pristupa genetski modificiranoj hrani i drugo.

Autor članka Scientific American David H. Freedman, koji je vodio intervju s biologom i istražiteljem biljaka Robertom Goldbergom, smatra da bi se dvije suprotstavljene strane trebale naći na pola puta. Također predlaže “nastavak distribucije GM hrane dok se održava ili povećava sigurnosno ispitivanje novih GM usjeva”, a govori i o tome da bi takvu hranu trebalo istraživati u jednakoj mjeri kao i nove tablete.

  Zdrava prehrana dojenčeta

Mnogi od konzumenata smatraju kako bi korak naprijed bio isticanje pozitivne deklaracije GM, no proizvođači nisu baš odlučni. S obzirom na toliko loš publicitet, većinu nezasnovanih i još neispitanih područja, hoće li GM hrana ikada dobiti priliku da se dokaže?

Zavod za javno zdravstvo navodi da trenutačno u Republici Hrvatskoj postoje dva ovlaštena laboratorija za provjeru hrana, a to su: Laboratorij za detekciju GMO-a u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo u Zagrebu i Laboratorij za ispitivanje sjemena u Zavodu za sjemenarstvo i rasadničarstvo u Osijeku.

Foto: Balazs Kovacs Images/Shutterstock

Koliko je ovaj post bio koristan?

Kliknite na zvjezdicu da biste ga ocijenili!

Prosječna ocjena / 5. Broj glasova:

Za sada nema glasova! Budite prvi koji će ocijeniti ovu objavu.

DRUGI UPRAVO ČITAJU

Artičoka

Vitalnost organizma