Kompostiranje otpada

Ljubitelji ste vrtlarenja i želite napraviti sve kako biste povećali plodnost tla na kojemu se nalazi naše cvijeće, voće, povrće… Onda ste zasigurno već upoznati s procesom kompostiranja i znate da je kompost “zlato vrta”. Ukoliko niste, krajnje je vrijeme da naučite nešto o postupku kojim se povećava plodnost našeg tla i hrane se naše sadnice.

Kompostiranje je postupak dobivanja plodnog tla raspadanjem organskih otpadaka uz rad mikroorganizama. Da bismo obavili kompostiranje potrebno je odrediti mjesto u vrtu na koje ćemo smjestiti kompostište. Najbolje je kompostište smjestiti na kraju vrta,u sjeni, te ga sakriti ukrasnim grmom ili biljkom penjačicom, te to područje ograditi letvicama i u njega ubacivati otpatke.

Na kompostište se mogu stavljati razni otpaci, najčešće iz samoga vrta i iz domaćinstva. Nađe se tu ostataka hrane, kore od povrća, iznutrice peradi i ribe, masnoće. No, najviše otpadaka ćemo dobiti iz samoga vrta kada plijevimo, čupamo travu i korov, obrezujemo živicu.

Kod skupljanja komposta treba paziti da je sve što stavljamo u kompost zdravo, ne smije se nikako tu naći neka zaražena biljka, dijelovi povrća koji su zaraženi nekim bolestima, a nikako u kompostu ne smije završiti limena, staklena ili plastična ambalaža. Ukoliko smo u građevinskim radovima, pa imamo ostataka od gradnje kao što su pijesak, žbuka, vapno, stari papir, piljevina od drva, sve to možemo slobodno ubaciti u kompost.

Evo jednostavnog prikaza kako bi naš kompost trebao izgledati: za najdonji sloj bi trebalo staviti nešto starog komposta, a na to dobro izmiješane organske otpatke, koje odmah pokrivamo prostirkom od slame ili komadom tepiha. Povremeno na tu hrpu prosipamo stajsko gnojivo ili piljevinu. S obzirom da će dodavanjem humak rasti, tako je potrebno povisivati letvice vanjskih strana kompostišta. Gomilu povremeno zalijevamo, a bilo bi dobro i bar jedanput mjesečno kompost prevrtati i odstranjivati nepoželjne primjese.

U prosjeku, kompost zri oko dvije godine. Zreli kompost prepoznajemo po tamnosmeđoj boji, dobrom držanju vode, a miriše na šumsku zemlju. Ako nam kompost smrdi to znači da je otrovan.

Za kompostiranje nikako ne preporučujemo dodavanje sljedećih tvari da ne bi pokvarili kompost:
– kuhane kuhinjske otpatke

– koricu limuna, grejpa,naranče jer ne potječu iz bioloških nasada

– korove u cvatu, jer bi mogli niknuti i na taj način poremetiti svojstva i sastav našeg komposta.

Foto: HamsterMan/Shutterstock

DRUGI UPRAVO ČITAJU

Vrtni kompost

Domaće gnojivo

Sadnja maline

Pampas trava