Svastara

Neuralgija je, kako i samo ime kaže, bol živca koja se javlja kad je živac podražen ili upaljen. Bol koja se širi duž živčanih putova može biti prolazna ili kronična i može biti u rasponu od blage do nepodnošljive. Samo nekoliko vrsta neuralgije javlja se često. Jedna od njih, koju nazivamo trigeminalna neuralgija prema moždanom živcu s više ogranaka koji je zahvaćen, označena je bljeskovima boli u licu. Ova bolest javlja se najčešće u osoba starijih od pedeset godina i tri puta je češća u žena nego u muškaraca. Živci stražnjice i nogu također su skloni ozljeđivanju, primjerice, podraživanje velikog sjedalnog živca izaziva neuralgiju koju nazivamo išijas. Još jedan relativno čest oblik jest postherpetična neuralgija koja se javlja nakon jednog oblika herpesne infekcije poznatog kao pojasni herpes i obično se očituje kao neprekidan osjećaj žarenja.

Ako ostanete bez glasa ili zvukovi koje vam izlaze iz usta postanu nekoliko tonova viši - niži - nego što je uobičajeno, možda imate laringitis ili upalu grla. Točnije, ovaj poremećaj je upala sluznice grla ili dijela vašeg dušnika u kojemu su glasnice. Glasnice se otvaraju i zatvaraju tijekom normalnog govora (desno). Ako su glasnice natečene, zvukovi koje proizvodite postaju iskrivljeni. Bh ćete promukli ili ćete potpuno ostati bez glasa.

Mononukleoza je česta virusna bolest. Oko devedeset posto ljudi starijih od 35 godina ima u krvi antitijela za mononukleozu, a to znači da su bili zaraženi ovom bolešću, vjerojatno u ranom djetinjstvu. Kad mononukleoza napadne malu djecu, obično je toliko blaga da prođe neprimjetno, kao obična prehlada ili gripa. Kad se, pak, pojavi u mladih ili odraslih osoba, može biti mnogo ozbiljnija.

Zdravo srce čudo je učinkovitosti; pravilnim, snažnim stezanjima svoje 4 komore, svake minute protjera otprilike 5 litara krvi kroz tijelo. Svaki otkucaj srca zapravo se sastoji od dva otkucaja; jednog u gornjim komorama tj. pretklijetkama te drugog u donjim komorama, tj. klijetkama. Stezanja izazivaju električni impulsi koje proizvodi sinusatrijski (SA) čvor, specijalizirana nakupina tkiva smještena u desnoj pretklijetki. Svaki poremećaj normalnog ritma otkucaja srca naziva se srčanom aritmijom, odnosno nepravilnim kucanjem srca. Gotovo svaki čovjek prije ili kasnije osjeti neki oblik srčane aritmije, a najčešće blagu palpitaciju ili »preskakanje« otkucaja. (U stvarnosti, ono što doživljavamo kao preskočeni otkucaj jest zapravo preuranjeni otkucaj iza kojega slijedi jedna ili dvije sekunde stanke, a zatim razmjerno snažan otkucaj srca. Ovaj, uvjetno rečeno, odgođeni otkucaj doživljavamo kao preskakanje otkucaja.) Blage, povremene nepravilnosti ove naravi u pravilu su bezopasne. U slučaju učestale aritmije potrebno je savjetovati se s liječnikom.

Preko hormona koje proizvodi, štitna žlijezda utječe na gotovo sve metaboličke procese u tijelu. Poremećaji štitnjače u rasponu su od male, bezazlene guše koju nije potrebno liječiti do po život opasnog raka. Najčešće tegobe sa štitnjačom uključuju nepravilnu proizvodnju hormona štitnjače. Prevelika količina tih tjelesno važnih kemijskih tvari dovodi do stanja poznatog kao hipertireoza. Nedovoljna proizvodnja hormona štitnjače dovodi do hipotireoze. Četiri paratiroidne žlijezde, smještene uz četiri osi štitne žlijezde, rade neovisno o većoj žlijezdi i odgovorne su za reguliranje razina kalcija u krvi. Kalcij je neophodan za rast i zdravlje kostiju i zubi. Neravnoteža lučenja paratireoidnih hormona može dovesti do hiperparatireoze ili hipoparatireoze, što može štetno utjecati na razvoj kostiju, lako su učinci neugodni, većina tegoba sa štitnjačom nije opasna ako se pravovremeno otkrije i liječi.

Stres je odgovor našeg tijela i uma na nešto što uznemiruje njihovu naravnu ravnotežu. U ljudi odgovor na stresne događaje potiče još iz davnih vremena kad je život bio stalna borba za preživljavanje. Dobar primjer stresa je način na koji reagirate kad ste preplašeni ili se nalazite u opasnosti. Vaše adrenalne žlijezde luče adrenalin - hormon koji aktivira obrambene mehanizme vašeg organizma: srce počinje udarati, krvni tlak raste, mišići se zatežu, očne zjenice se šire. Ovaj sklop reakcija - odgovor »bori se ili bježi« - usredotočuje sve tjelesne sustave na prijeteću opasnost te vam pomaže poduzeti sljedeći korak, oduprijeti se opasnosti ili pobjeći.

Kad je opskrba mozga krvlju iz nekog razloga poremećena, posljedice su obično drastične: nadzor nad pokretima, percepcijom, govorom i drugim psihičkim ili tjelesnim funkcijama je oštećen, a i sama svijest može se zamračiti. Prekid dotoka krvi u mozak, moždani udar ili kap, je poremećaj koji se javlja u dva osnovna oblika, oba potencijalno opasna po život.

Nakon djetinjstva ljudi funkcioniraju na način na koji se okreće svijet - po prirodnom ciklusu koji se ponavlja otprilike svaka 24 sata. Tijekom tog dnevnog ciklusa, poznatog kao cirkadijski ritam, većina odraslih spava između 6 i 8 sati, obično noću i bez prekida. Nekoliko noći lošeg sna nam ne škodi ali duža nesanica može imati ozbiljne posljedice. Nesanica je jedan od zdravstvenih problema na koji se ljudi najčešće žale: otprilike 1 od 3 osobe sretne se s problemima spavanja u jednoj godini, i to žene dva puta češće od muškaraca. Budući da se obilježja spavanja mijenjaju s godinama, većinom se starije osobe žale na poremećaje spavanja.

Sigurno je da mučnina i vrtoglavica koje se u nekih ljudi javljaju kad putuju automobilom uzrokuju neugodu, posebice ako dovedu do povraćanja, no ne predstavljaju ozbiljnu bolest. Simptomi bolesti kretanja obično se povuku kad se tijelo navikne na dotični način putovanja ili brzo nakon što putovanje završi. Gotovo osamdeset posto ljudi najmanje jednom doživjelo je simptome bolesti kretanja. Srećom, postoji mnogo načina za njezino sprečavanje.

Skolioza je progresivna, lateralna ili postranična iskrivljenost kralježnice. Leđa ljudi koji boluju od skolioze imaju prepoznatljiv zavoj u obliku slova C ili S koji izrazito odstupa od okomite linije zdrave kralježnice. Skolioza je katkad prisutna kod rođenja, iako se najčešće javlja između 10. i 14. godine te se, kako dijete raste, jako pogoršava. Ova bolest javlja se i u dječaka i u djevojčica, no obično je teža i dramatičnije napreduje u bolesnica. Budući da u načelu sama skolioza ne izaziva bolove, katkad se naziva »tihom« bolesti. Međutim, ako je se ne liječi, s vremenom može izazvati bolne sekundarne tegobe poput tegoba s diskovima (kraIježničkim pločicama), išijasa ili artritisa. U teškim slučajevima, trup može postati toliko izvinut i iskrivljen da se vrši pritisak na srce i pluća, što izaziva kronični umor i tegobe s disanjem.

Jetra stalno filtrira krv koja kruži tijelom, pretvarajući hranjive sastojke i lijekove koji se apsorbiraju u probavnom traktu u kemijske tvari spremne za upotrebu. Ona također otklanja otrove i ostale kemijske otpadne proizvode iz krvi i priprema ih za izlučivanje. Budući da sva krv u tijelu mora proći kroz jetru, ona je vrlo pristupačna za stanice raka koje putuju krvotokom. Ironično, dok jetra može očistiti tijelo od vanjskih ili unutra proizvedenih otrova, ne može očistiti samu sebe od raka

Bolna mjesečnica ili dismenoreja javlja se često i većinom u zdravih žena. No katkad bolna menstruacija ukazuje na bolest koju je potrebno liječiti. Ukoliko bol ometa vaše uobičajene aktivnosti, trebate razmotriti neke od ovdje navedenih postupaka koji mogu donijeti olakšanje.