TNTGroup

Svaka obitelj pretrpjela je svoj dio ozljeda koje potječu od sportskih pokušaja ili - paradoksalno - održavanja tjelesne kondicije. U većini slučajeva sportske ozljede su posljedica opterećenja kojem se izlažu kosti ili mišići. Najčešće su ozljede mekog tkiva - mišića, tetiva i ligamenata. Iščašenje se javlja kad se dvije kosti u zglobu silom razdvoje, a često je praćeno pucanjem ligamenta u zglobu. Bol je izazvana jakim istezanjem mekih tkiva. Prijelom može biti jednostavan (zatvoren) - kada slomljena kost ostane ispod površine kože i nanese najmanju moguću štetu okolnim tkivima - ili složen (otvoren) - kad kost viri kroz kožu. Gležanj, šaka, ručni zglob i ključna kost česta su mjesta prijeloma. Ozljede ramena česte su kod sportova koji zahtijevaju pokrete bacanja ili snažan kontakt. Iščašenja su najčešća u ramenom zglobu. Do razdvajanja akromioklavikularnog zgloba dolazi kad popucaju ligamenti koji podupiru ključnu kost. Rotatorna manžeta ili grupa vanjskih obrtača mjesto je gdje se sastaju četiri mišića i vezuju za nadlaktičnu kost; pretjerana upotreba ramena može u tom predjelu izazvati upalu ili pucanje tetiva, rezultirajući tendinitisom rotatorne manžete.

Ma kako vam mogu smetati kurje oči i zadebljanja kože, razlog zbog kojega ih tijelo stvara je da zaštiti osjetljivu kožu izloženu pritisku ili trenju o kost ispod nje. Kurje oči općenito se javljaju na nožnim prstima i stopalu, dok se kalusi ili zadebljanja kože mogu razviti na rukama, stopalima ili drugdje gdje se ponavlja trenje - čak i na bradi violinista.

Za svakodnevno i neprestano pumpanje krvi, srcu je potrebna redovita opskrba kisikom i hranjivim tvarima. Dvije velike, razgranate krvne arterije dovode kisikom obogaćenu krv u srčani mišić. U slučaju začepljenja jedne arterije ili nekog njenog ogranka, određeni dio srca ostaje bez potrebnog kisika i hrane, a taj poremećaj nazivamo ishemija. Ako napadaj ishemije traje predugo, dolazi do odumiranja dijela srčanog tkiva. Ova pojava definira srčani udar, čiji je drugi naziv miokardni infarkt, što doslovce znači »smrt srčanog mišića«. Napadaji uglavnom traju nekoliko sati. (Nemojte čekati - ako sumnjate na srčani udar, odmah potražite pomoć). Znakovi srčanog udara mogu biti vrlo slabi, poput zadihanosti, nesvjestice ili mučnine, ili ih uopće nema. Ipak, srčani udar najčešće izaziva određenu bol. Bol koja prati težak srčani udar često podsjeća na boi koju bi izazvala golema pesnica koja stišće i gnječi srce. Ako je napadaj blag, lako ga je zamijeniti za žgaravicu. Bol može biti stalna ili povremena.

Leća ljudskoga oka fokusira svjetlo tako da možete jasno vidjeti predmete na različitim udaljenostima. Ona za jasan vid mora ostati prozirna. Zamagljenje leće zove se siva mrena ili katarakta. Kako se mrena bude stvarala, zaustavljat će i iskrivIjivavti svjetlo koje ulazi u oko, a vi ćete doživljavat: postupno, ustrajno, bezbolno zamućivanje vida, kao da gledate kroz izmaglicu. Mrene su glavni uzrok sljepoće, a od nje se svake godine razboli jedna od 500 osoba. Unatoč ovim brojkama, bolest je zapravo jedan od manje ozbiljnih očnih poremećaja zato što se operacijom u većini slučajeva može povratiti izgubljeni vid. No ipak, samo u SAD-u oko 5000 osoba godišnje oslijepi zbog neznanja, straha ili odbijanja da se podvrgnu relativno bezbolnoj operaciji.

Iako su svjetlopute osobe izložene najvećoj opasnosti od sunčanih opeklina, sunčane zrake mogu oštetiti kožu bilo koje boje. Sunčane opekline su poput svih drugih opeklina, osim što se sporije razvijaju. Crvenkastu, na dodir toplu kožu možete sami liječiti i ona će zacijeljeti za nekoliko dana. Opekline od sunca praćene mjehurićima i oticanjem koje izazivaju bolove i opći osjećaj neugode smatraju se opeklinama prvog stupnja. Sunčane opekline koje dovode do oticanja i stvaranja velikih i brojnih mjehura mogu pratiti vrućica, mučnina i dehidracija. Kod umjerene izloženosti sunčanim zrakama dolazi do tamnjenja svijetle kože, ali redovito sunčanje tijekom niza godina može ubrzati foto-starenje kože, obilježeno otvrdnjivanjem kože, tamnim pjegama i iznimno jakim boranjem. Dugotrajno izlaganje suncu, osobito u bijelaca starijih od 40 godina povezano je s aktiničkom keratozom, prekanceroznom kožnom bolešću. Dobivanje jakih sunčanih opeklina u mladosti povećava opasnost od razvijanja zloćudnog melanoma, vrste raka kože, mnogo godina kasnije.

Multipla skleroza je bolest središnjeg živčanog sustava označena sporim i nepostojanim napredovanjem s rasponom učinaka od relativno blagih tjelesnih smetnji do visokog stupnja invalidnosti. Korijen problema čine električni impulsi. U zdravom organizmu većina tjelesnih živaca izolirana je masnom tvari koja se zove mijelin i koji omogućava učinkovit prijenos električnih impulsa, živčanih signala. Multipla skleroza nastupa kad ovaj zaštitni omotač zahvati upala koja ga na kraju na nekim mjestima razori izazivajući kratki spoj u električnom protoku. Među mogućim posljedicama ovog prekida je i gubitak mišićne koordinacije, poremećaj vida i nevoljno obavljanje velike ili male nužde (inkontinencija).