Što je kolesterol? Kolesterol u krvi je molekula od iznimne važnosti za ljudski organizam. Potreba za njime toliko je velika da čak i stanice u tijelu imaju sposobnost stvarati kolesterol, a kada ga one ne proizvedu dovoljno, pomaže jetra. Ljudi kolesterol također unose i hranom. Ako unosimo manjak kolesterola, stanice će ga nadoknaditi i obrnuto.
Kolesterol u krvi je iznimno važan za funkcioniranje mozga. Djeluje kao antioksidans i pomaže u sintetiziranju vitamina D. Također se koristi za sintezu hormona potrebnih za borbu protiv stresa stoga stres podiže razinu kolesterola u krvi. Važan je i za izgled naše kože. Naime, kolesterol pomaže u stvaranju novih stanica i obnavljanju starih stoga sprječava preuranjeno starenje. On je predstadij za proizvodnju D vitamina i hormona kao što su kortizol i sva tri spolna hormona estrogen, progesteron i testosteron. Također se koristi za izgradnju živčanih vlakana i prenošenje živčanih impulsa kao i za jačanje imuniteta.
Kolesterol u krvi se lipoproteinima prenosi među stanicama. Lipoproteini koji su važni su trigliceridi, LDL, lipoproteini male gustoće, i HDL, lipoproteini velike gustoće.
Trigliceridi u krvi
Trigliceridi su vrsta masti. Nastaju u jetri od šećera koji nije iskorišten za energiju. Izvor šećera je sva hrana bogata ugljikohidratima. Vrijednost triglicerida trebala bi biti ispod 1,7 jedinica. Vrijednost iznad toga je znak metaboličkog poremećaja i označava povišen rizik za srčane bolesti, a nastaje pretjeranim unosom ugljikohidrata.
LDL u krvi
LDL prenosi kolesterol krvlju iz jetre do stanica. LDL kolesterol naziva se lošim kolesterolom jer je on uzrok bolesti kao što su ateroskleroza i ostale bolesti srca i krvožilnog sustava. Naime, višak kolesterola kojeg stanica ne koristi, nataloži se na stijenkama arterija koje provode krv do srca i mozga. Zatim se na taj kolesterol mogu nataložiti još neke tvari što uzrokuje plak. Za LDL kolesterol preporučuje se vrijednost ispod 3,0 jedinice.
HDL u krvi
HDL su lipoproteini koji cirkuliraju kroz krv i uklanjaju višak kolesterola te ga vraćaju u jetru. Tim procesom smanjuje se šansa da će se višak kolesterola nataložiti na stijenku arterije. Zbog toga se HDL kolesterol naziva dobrim kolesterolom. Za ovaj kolesterol dobra je visoka vrijednost no razina ispod 1,0 za muškarce i 1,3 za žene pokazatelj je metaboličkog poremećaja koji povećava rizik za dijabetes tipa 2 i razvoj srčano-žilnih bolesti.
U slučaju povišenog kolesterola preporučuje se promjena životnih i prehrambenih navika. Ako se razina kolesterola ne snizi promjenom prehrane, liječenje se nastavlja lijekovima uz naravno, prilagođenu prehranu.
Foto: Africa Studio/Shutterstock