Mnogi roditelji se nalaze u nedoumici, cijepiti svoje dijete ili ne? Sa svih strana se mogu čuti činjenice za i protiv, od medija do susjeda. Naravno, svatko ima svoje mišljenje, ali bitno je zbog dobrobiti djeteta da se roditelji vrlo dobro informiraju o svim činjenicama i mogućim posljedicama.
Cijepljenje je umjetno poticanje obrambenih snaga organizma protiv određenih uzročnika zaraznih bolesti. Poznato je da osoba koja oboli od nekih zaraznih bolesti postaje na te bolesti trajno otporna. Na tome se osniva cijepljenje. Cijepljenjem se želi na umjetan i bezopasan način stvoriti u djetetovu organizmu uvjete određene bolesti, ali samo u toliko bezopasnoj mjeri da to stvara otpornost prema bolesti, bez štetnih posljedica i pojave bolesti. Neka cjepiva ipak izazivaju popratne pojave koje su obično blage i kratkotrajne. Postoje dvije vrste cjepiva, mrtva i živa cjepiva ili vakcine.
Mrtva cjepiva sadrže koncentrate mrtvih bakterija. To mogu biti dijelovi bakterija, virusa ili njihovi produkti koje nazivamo toksini. Npr. cjepivo protiv hripavaca sadrži dijelove mrtvih uzročnika bolesti, a cjepivo protiv difterije i tetanusa sadrži toksične produkte tih uzročnika bolesti. Ti toksični produkti ili toksini su u cjepivu oslabljeni, pa izazivaju otpornost organizma, a ne izazivaju štetne posljedice.
Živa cjepiva sadrže žive oslabljene viruse ili bakterije. Virusi i bakterije u cjepivu su određenim postupcima toliko oslabljeni da izazivaju samo otpornost prema bolesti (imunitet), ali ne i bolest. Popratna pojava može biti blaga lokalna reakcija i eventualno lagano povišena temperatura.
Novorođenče i dijete u prvim mjesecima nema vlastitog imuniteta. Ono je otporno samo prema nekim bolestima, prema kojima je otporna majka (npr. ospice). No, ta otpornost ubrzo nestaje te je cijepljenjem potrebno dijete zaštititi od određenih zaraznih bolesti.
Djeca se cijepe u dječjim bolnicama. Tamo se čuva za svako dijete karton s podacima o obavljenim cijepljenjima i datumima kada treba ponovno obaviti cijepljenje. Tih datuma roditelji se moraju pridržavati i redovito dolaziti u interesu zdravlja svog djeteta.
Protiv nekih bolesti npr. difterije, potrebno je dati više od jedne injekcije da bi zaštita od bolesti bila potpuna. Kod nekih bolesti, kao što su npr. ospice, dovoljna je jedna doza cjepiva. Cijepljenjem protiv ospica i zaušnjaka čini se da dijete stječe doživotni imunitet. Kod tetanusa i difterije otpornost s vremenom postupno slabi te je potrebno cijepljenje ponavljati da bi dijete bilo zaštićeno od bolesti.
Dijete se obično u rodilištu cijepi protiv tuberkuloze, a zatim protiv drugih bolesti u redovitim razmacima između pojedinih cijepljenja prema kalendaru kontinuiranog cijepljenja.
Foto: itsmejust/Shutterstock