TNTGroup

Uši su sitni nametnici koji žive na ljudima i hrane se krvlju. Rijetko izazivaju ozbiljne zdravstvene tegobe, ali su naporni i štetni. Svaka četiri sata ili slično uš zagrize u sitnu krvnu žilu radi hranjenja. Obično ne osjećate početne ugrize, zato što uši ubrizgaju anestetik. Ipak, ugrizi kasnije izazivaju svrbež i češanje može dovesti do upale.

Urasli nokti - kad nokat raste u meso umjesto povrh njega - obično se javljaju na nogama posebno na nožnom palcu. Ljudi koji imaju zaobljene ili debele nokte najpodložniji su, iako bilo tko može patiti od uraslog nokta kao posljedice neke ozljede ili zbog lošeg njegovanja nogu. Dijabetičari trebaju biti vrlo uporni u liječenju i sprečavanju i manjih tegoba na nogama jer se one mogu razviti u teške zdravstvene tegobe.

Upala pluća je relativno česta upala uzrokovana virusima, bakterijama i gljivicama te izlaganjem kemijskim tvarima. Reagirajući na te čimbenike, pluća se pune tekućinom i stanicama koje izlaze iz zahvaćenog tkiva. Ako je upala ograničena na jedan plućni režanj, radi se o lobarnoj pneumoniji upala koja se proširi iz bronha u druge dijelove jednog ili oba plućna krila zove se bronhopneumonija Ako je došlo do upale oba plućna krila, radi se o obostranoj upali pluća. Ovisno o općem stanju bolesnika, upala pluća obično traje oko dva tjedna, iako se oboljeli može osjećati iscrpljeno mjesec ili duže nakon ozdravljenja.

Krajnici (tonzile) su nakupine limfnog tkiva smještene na stražnjoj stijenci ždrijela. Proizvode protutijela koja imaju zadaću pomoći suprotstavljanju dišnim infekcijama u djece. Kad se ovo tkivo inficira, nastaje bolest koja se naziva upala krajnika (tonzilitis). Upala krajnika najčešće pogađa djecu u dobi od tri do sedam godina, kad krajnici imaju najaktivniju ulogu u borbi protiv infekcija. Kako dijete raste, krajnici se smanjuju i infekcije se prorjeđuju. Upala krajnika uglavnom nije opasna, osim ako se razvije apsces krajnika. Kad se to dogodi, oticanje može bit: toliko jako da onemogući disanje. Druge komplikacije su sekundarne infekcije uha i adenoidne tegobe.

Bilo kakav pritisak okolnog tkiva na živac izazvat će nadraživanje i omesti rad živca, s posljedicama u rasponu od bolova do gubitka osjeta ili slabljenja mišića. Do uklještenja može doći iz mnogo razloga, kakvi su na primjer: trudnoća, ozljede, opetovani pokreti ili bolesti zglobova. Može se pojaviti bilo gdje u perifernom živčanom sustavu (to jest u živcima izvan mozga i leđne moždine). Posebice su izloženi živci koji prelaze preko tvrde izbočine, kao što je kost. Najčešće dolazi do uklještenja središnjeg lakatnog i palčanog živca, koji se protežu od ramena, duž ruku do šaka. Ostali živci koji se mogu ukliještiti su živci bedara, koji se protežu od zdjelice do koljena, živci tabana, živci između kralješničkih pločica, živci lista, koji se protežu duž potkoljenice te veliki sjedalni živci, koji se protežu duž nogu, od izlazišta na bazi kralježnice sve do stopala. Ako se liječi, ukliješteni živac redovito ozdravlja tijekom nekoliko dana ili tjedana. Stalno podraživanje zahvaćenog živca može izazvati kronični oblik bolesti. U nekim slučajevima oštećenje živca može biti trajno.

Oči su najrazvijeniji osjetni organi u tijelu. U stvari, mnogo je veći dio mozga usmjeren na održavanje funkcije vida nego na druge osjete: sluh, okus, dodir ili miris. Obično o vidu ne razmišljamo kao o posebnom daru, ali kad dođe do poremećaja, većina ljudi učinila bi sve da povrati zdravi vid. Najčešći oblici poremećaja vida su pogreške u lomu zraka svjetla, tj. načinu na koji se zrake svjetla lome u oku i slike prenose u mozak. Kratkovidnost, dalekovidnost i astigmatizam su poremećaji nastali zbog greške u lomu svjetlosti. Odignuće mrežnice, sljepilo za boje i noćno sljepilo sistemski su poremećaji vida koji imaju za posljedicu iskrivljen ili netočan vid. Mrena, konjunktivitis, glaukom i degeneracija očne pjege (makule) isto tako su bolesti oka koje liječimo s različitim uspjehom.