TNTGroup

About

Upala krajnika

Krajnici (tonzile) su nakupine limfnog tkiva smještene na stražnjoj stijenci ždrijela. Proizvode protutijela koja imaju zadaću pomoći suprotstavljanju dišnim infekcijama u djece. Kad se ovo tkivo inficira, nastaje bolest koja se naziva upala krajnika (tonzilitis). Upala krajnika najčešće pogađa djecu u dobi od tri do sedam godina, kad krajnici imaju najaktivniju ulogu u borbi protiv infekcija. Kako dijete raste, krajnici se smanjuju i infekcije se prorjeđuju. Upala krajnika uglavnom nije opasna, osim ako se razvije apsces krajnika. Kad se to dogodi, oticanje može bit: toliko jako da onemogući disanje. Druge komplikacije su sekundarne infekcije uha i adenoidne tegobe.

Uklještenje živca

Bilo kakav pritisak okolnog tkiva na živac izazvat će nadraživanje i omesti rad živca, s posljedicama u rasponu od bolova do gubitka osjeta ili slabljenja mišića. Do uklještenja može doći iz mnogo razloga, kakvi su na primjer: trudnoća, ozljede, opetovani pokreti ili bolesti zglobova. Može se pojaviti bilo gdje u perifernom živčanom sustavu (to jest u živcima izvan mozga i leđne moždine). Posebice su izloženi živci koji prelaze preko tvrde izbočine, kao što je kost.Najčešće dolazi do uklještenja središnjeg lakatnog i palčanog živca, koji se protežu od ramena, duž ruku do šaka. Ostali živci koji se mogu ukliještiti su živci bedara, koji se protežu od zdjelice do koljena, živci tabana, živci između kralješničkih pločica, živci lista, koji se protežu duž potkoljenice te veliki sjedalni živci, koji se protežu duž nogu, od izlazišta na bazi kralježnice sve do stopala. Ako se liječi, ukliješteni živac redovito ozdravlja tijekom nekoliko dana ili tjedana. Stalno podraživanje zahvaćenog živca može izazvati kronični oblik bolesti. U nekim slučajevima oštećenje živca može biti trajno.

Poremećaj vida

Oči su najrazvijeniji osjetni organi u tijelu. U stvari, mnogo je veći dio mozga usmjeren na održavanje funkcije vida nego na druge osjete: sluh, okus, dodir ili miris. Obično o vidu ne razmišljamo kao o posebnom daru, ali kad dođe do poremećaja, većina ljudi učinila bi sve da povrati zdravi vid. Najčešći oblici poremećaja vida su pogreške u lomu zraka svjetla, tj. načinu na koji se zrake svjetla lome u oku i slike prenose u mozak. Kratkovidnost, dalekovidnost i astigmatizam su poremećaji nastali zbog greške u lomu svjetlosti. Odignuće mrežnice, sljepilo za boje i noćno sljepilo sistemski su poremećaji vida koji imaju za posljedicu iskrivljen ili netočan vid. Mrena, konjunktivitis, glaukom i degeneracija očne pjege (makule) isto tako su bolesti oka koje liječimo s različitim uspjehom.

Rak vrata maternice

Vrat maternice ili cerviks je uzak vrat ženine maternice, neposredno iznad rodnice. Od 10 slučajeva raka na vratu maternice, više od 9 ih nastaje u površinskim stanicama koje oblažu vratmaternice. Kod nekih žena zdrave stanice uđu u bolestan stadij koji se naziva displazija; iako ove stanice nisu kancerozne, mogu postati takve. Kad displastične stanice postanu zloćudne, prvi stadij koji je moguće otkriti je carcinoma in situ. Kako se stanice raka umnažaju, neke mogu napasti i sluznicu samoga vrata maternice, proširiti se na okolno tkivo te ući u krvotok ili limfni sustav

Sindrom kroničnog umora

Sindrom kroničnog umora također poznat kao sindrom kroničnog umora i imunološkog poremećaja, kronični Epstein-Barrov virus i mijalgički encefalomijelitis - prvi put se našao u središtu pozornosti javnosti sredinom osamdesetih godina. On prvenstveno pogađa mlade zaposlene ljude koji žive u gradu, a 80 posto slučajeva otpada na bjelkinje mlađe od 45 godina; no oboljenju su podložne sve populacijske skupine, uključujući djecu. Sindrom kroničnog umora odlikuje se jakim osjećajem umora i ostalim simptomima gripe, ali nije zarazan. U pravilu, pojava bolesti je iznenadna i oslabljujuća. Iscrpljenost koju osjećaju oboljeli nije posljedica prenaprezanja i ne ublažava se odmorom ni lijekovima; zapravo s vremenom obično postaje sve gora. Sindrom kroničnog umora nije progresivna degenerativna ili smrtonosna bolest, iako se može odužiti godinu ili više godina. Simptomi jačaju i slabe, i često vas onesposobe prije nego što se poprave, ali velika većina ljudi konačno se ipak oporavi.

Rak testisa

Testisi, parne muške spolne žlijezde, proizvode muške spolne hormone i sjemenu tekućinu (spermu). Nalaze se ispod i iza muškog spolnog organa u kožnoj vreći koja se zove mošnja (skrotum). Sjemeni snop sadrži sjemenovod, živce i krvne žile te povezuje testise s trbušnom šupljinom, lako je rak testisa rijedak, to je najčešći oblik raka muškaraca u dobi od 15 do 35 godina. Češće se javlja u bijelaca nego u crnaca. Najčešće se dijagnosticira u srednjim tridesetim godinama