back to top

Epilepsija

Epilepsija ili padavica je teško objašnjiv neurološki poremećaj s mnogo simptoma, vrlo različitim stupnjevima težine i nejasnim uzrocima.

Ipak, u svim slučajevima epilepsija je posljedica nepravilnih izbijanja električnih impulsa u mozgu – nepravilnog oslobađanja električnih impulsa u neuronima. Nepravilna električna aktivnost u moždanim stanicama izaziva karakteristične epileptičke napadaje koji se mogu javljati rijetko ili ubrzano uzastopce.

lako je svaki slučaj epilepsije različit, napravljena je standardizirana podjela kako bi se opisali napadaji. Napadaji se dijele u dva osnovna tipa: generalizirani (uključuju cijeli mozak) i parcijalni (zatajenja izaziva jedan predio mozga). Unutar ovih tipova napadaji se dalje dijele prema svojim obilježjima.

Dva najčešća oblika napadaja ubrajaju se u opći tip: napadaj petit mal koji može uključivati simptome poput pokreta gutanja ili zurenja i može se ponoviti više puta na dan; i napadaj grand mal koji može započeti plačem, gubitkom svijesti i padom, iza čega slijedi ukočenost, trzanje, razdoblje smetenosti i katkad dubokog sna.

Epilepsija
Epilepsija

Među parcijalne tipove ubrajaju se epileptički napadaji temporalnog režnja kojima može prethoditi neodređen osjećaj neugode u trbuhu, osjetilna halucinacija i iskrivljena zapažanja poput »deja vu«; i Jacksonovi napadaji s lokaliziranim trzanjem mišića koje se nekad širi na cijelo tijelo.

Prvi znakovi epilepsije obično se vide u djetinjstvu ili zreloj dobi. Vrlo mala djeca mogu uz visoke temperature imati i konvulzije, no to nije prava epilepsija, pa takvi napadaji uglavnom nestanu nakon treće godine.

Simptomi

Napadaji – razdoblja nepravilne aktivnosti živaca i mišića – osnovni su pokazatelji epilepsije. Oni se uveliko razlikuju:

  • Zurenje ravno naprijed i nekoliko sekundi potpune nepokretnosti obilježja su petit mal napadaja.
  • Gubitak svijesti, ritmički trzaji i inkontinencija znakovi su grand mal napadaja koji može trajati do 30 minuta.
  • Neprestano mljackanje usnama, beskorisni titravi pokreti i osjećaj odvojenosti od okoline mogu ukazivati na epileptički napadaj temporalnog režnja.
  • Ritmičko trzanje šake, stopala ili lica, iza kojega često slijedi razdoblje slabosti ili oduzetosti ukazuju na Jacksonov napadaj.
  • Konvulzije kod već bolesnog djeteta starog tri mjeseca do tri godine, koje su posljedica naglog porasta temperature nazivaju se febrilne konvulzije.
  • Obratite se liječniku
  • ako vi ili osoba koja nikada nije imala epilepsiju prvi put dobijete napadaj. Potrebna vam je liječnička dijagnoza; uzrok može biti i trovanje, moždani udar ili prevelika doza lijeka. Kod dojenčadi s groznicom, konvulzije mogu biti znak meningitisa; odmah zatražite medicinsku pomoć.
  • ako napadaji slijede jedan za drugim, a bolesniku se ne vraća svijest; mozak je možda ostao bez kisika – odmah nazovite 194.

Uzroci

Većina slučajeva epilepsije nepoznatog je podrijetla. Katkad se ipak izdvaja genetska osnova, dok se kod ostalih slučajeva može naći trag porođajne traume, trovanja olovom, urođene infekcije mozga, ozljede glave, ovisnosti o alkoholu ili drogi ili posljedice organske bolesti. Uzroci napadaja također se jako razlikuju.

Među čimbenike koji mogu izazvati napadaje ubrajaju se određena kemijska sredstva ili hrana, nedostatak sna, stres, blještava svjetla, menstruacija, neki lijekovi koji se izdaju na recept i bez njega te možda oralna kontracepcijska sredstva.

Liječenje

Epilepsija se često može dobro kontrolirati pomoću lijekova. Kao mjera opreza epileptičaru se preporučuje nošenje oznake da boluje od epilepsije tako da drugi ljudi mogu za vrijeme napadaja brzo prepoznati što se događa i pružiti mu odgovarajuću pomoć.

Prevencija

Otkrijte i pripazite na određenu hranu, okoliš ili tjelesne i emocionalne znakove koji prethode napadajima. Uobičajeno je, primjerice, osjećati se uznemireno ili oduševljeno nekoliko sati prije grand mal napadaja te neposredno prije napadaja postati svjestan upozoravajuće aure – možda okusa ili mirisa; to upozorenje omogućit će vam da na vrijeme legnete kako biste izbjegli pad.

U slučajevima u kojima se napadaji predosjećaju mirisom, neke osobe mogu ih suzbiti udisanjem jakog mirisa poput mirisa češnjaka ili ruža. Kada znakovi koji prethode napadaju uključuju potištenost, razdražljivost ili glavobolju dodatna doza lijeka (uz liječničko odobrenje) može spriječiti napadaj. U slučaju Jacksonovog napadaja, čvrsto stiskanje mišića dijelova tijela koji se trzaju može nekad zaustaviti napadaj.

Epilepsija
Epilepsija

Homeopatija

U slučaju da propisani konvencionalni lijekovi ne kontroliraju u potpunosti napadaje, možda ćete se Htjeti posavjetovati s homeopatom. Homeopatski lijekovi mogu poslužiti kao djelotvoran dodatak konvencionalnim lijekovima, ali ne očekujte rezultate preko noći; homeopat će vam reći koliko će vremena proći prije nego liječenje počne djelovati.

Psihomatsko liječenje

Elektroencefalogramski biofeedback može biti djelotvoran u promjeni moždanih valova kod epileptičara u svrhu sprečavanja napadaja. Uz vodstvo, epileptičari uče nadzirati vlastite moždane valove prateći ih na ekranu aparata.

Osteopatija

Kada je epilepsija vjerojatna posljedica tjelesne ozljede, kranijalna osteopatija ili kraniosakralna teraterapija mogu pomoći; posavjetujte se s osteopatom.

Konvencionalna medicina

U velikoj većini slučajeva učestalost i težina napadaja mogu se smanjiti ili potpuno ukloniti redovitim uzimanjem lijekova: popratne pojave se razlikuju, ali većina ih je blaga. Antikonvulzivi koji se obično propisuju uključuju fenitoin, fenobarbital, valproićnu kiselinu, karbamazepin i gabapentin. – (Epilepsija)

Alternativni načini liječenja

Nikada ne biste smjeli samostalno odlučivati o uporabi lijekova, a liječnik bi trebao biti upoznat sa svim zirugim načinima liječenja koje poduzimate kako bi izbjegle posljedice izazvane nespojivošću različitih lijekova. Ne postoji nadomjestak za prednosti propisane konvencionalne terapije lijekovima. – (Epilepsija)

Liječenje kod kuće

Redovito primjenjujte metode biofeedbacka naučene od stručnjaka kako biste suzbili epileptičke napadaje. Dosta spavajte; premalo sna može povećati vjerojatnost napadaja. – (Epilepsija)

Dijagnostički postupci

Podvrgavanje osobe kojoj nedostaje sna elektroencefalogramu (EEG) može otkriti nepravilne moždane valove karakteristične za epilepsiju dok se tehnikama snimanja poput magnetske rezonancije (MRI) ili CT-a može otkriti tjelesna ozljeda koja može izazivati napadaje. – (Epilepsija)

DRUGI UPRAVO ČITAJU