Zdravlje

Herpes je jedna od najčešćih virusnih spolno prenosivih bolesti. Bolest je vrlo zarazna i često neizlječiva, ali nije smrtonosna i možete naučiti s njom živjeti. Herpes je obično zarazan samo ako zaraženoj osobi izbiju mjehurići. Ipak, zaraženi virusom nekad mogu proširiti bolest iako nemaju simptome; također se može prenijeti oralnim spolnim odnosom ako jedan partner ima ranu izazvanu herpesom na ustima ili spolovilu.

Basedowljeva ili Gravesova bolest jedan je od najčešćih poremećaja štitne žlijezde te naj­češći uzrok pojave hipertireoze pri kojoj štitna žli­jezda luči prevelike količine hormona tiroksina. Jed­nom kada liječnik potvrdi da se uistinu radi o Basedowljevoj bolesti, liječenje je prilično jednos­tavno. U nekim slučajevima, Basedowljeva bolest se povlači ili potpuno nestaje nakon nekoliko mjeseci ili godina. Međutim, ako se ne liječi, može izazvati vrlo ozbiljne posljedice, pa čak i smrt. lako simptomi mogu biti vrlo neugodni, Basedowljeva bolest u pravilu ne ostavlja trajne posljedice po zdravlje, pod uvjetom da oboljeli dobije pravovremenu i odgo­varajuću liječničku skrb.

Emfizem, moguće smrtonosna plućna bolest koja se odlikuje sve većim gubitkom elastičnosti u plućima, u pravilu izaziva kronično, blago kašljanje i zadihanost. lako cijeli niz čimbenika - uključujući nasljednost, onečišćenje i otprije prisutnu kroničnu plućnu bolest poput astme - može odigrati značajnu ulogu u njegovu razvoju, emfizem je uglavnom posljedica dugoročnog pretjeranog pušenja. U mnogim slučajevima, oboljeli od emfizema također pate od kroničnog bronhitisa, koji objašnjava neke preklapajuće simptome.

Hepatitis je najčešća od svih zaraznih bolesti. Svake godine američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti zabilježi gotovo 70000 novih slučajeva, a stručnjaci procjenjuju da je u SAD-u broj ljudi koji boluju od hepatitisa bliži brojci od 500000. Mnogi slučajevi hepatitisa prođu potpuno nezapaženo jer se hepatitis pogrešno dijagnosticira kao gripa Hepatitis je ozbiljna bolest jer narušava mnogobrojne funkcije jetre. Između ostalog, jetra proizvodi žuč kako bi pospješila probavu hrane, regulira kemijski sastav krvi te nadzire moguće štetne tvari u krvotoku.

Gušterača, mala žlijezda smještena duboko u trbušnoj šupljini, ima dvije osnovne uloge: opskrbljuje crijeva probavnim sokovima i izlučuje hormone, uključujući inzulin, koji reguliraju korištenje šećera i škroba u organizmu. Endokrine stanice gušterače zadužene se za hormonsku regulaciju i oblikuju otočiće koji se uglavnom nalaze u repu i tijelu žlijezde. Egzokrine stanice, koje se prema endokrinima nalaze u odnosu 99:1, raspršene su po cijelo žlijezdi i važne su za probavu.

Kronični pankreatitis i akutni pankreatitis su upale gušterače, žlijezde koja proizvodi probavne enzime i hormon inzulin, uz čiju pomoč tijelo prerađuje šećere i masti. Simptomi akutnog pankreatitisa obično su teški i treba ih liječiti. Ako se pankreatitis ne liječi, mogu se razviti ciste, apscesi te može doći do istjecanja gušteračinog soka u trbušnu šupljinu, što može izazvati druge dugotrajne tegobe. Sok je jedna od komplikacija akutnog pankreatitisa koja može biti smrtonosna.

Pojasni herpes posljedica je ponovne aktivacije virusa herpesa zostera, pri čemu na koži jedne strane lica ili tijela izbijaju bolni mjehurići. Za herpetičnu infekciju tipično je da počinje općim osjećajem slabosti praćenim blagom vrućicom te pečenjem i bolovima na jednoj strani tijela. Unutar nekoliko dana, na istom dijelu tijela, uzduž zahvaćenog živca, pojavljuje se osip te izbijaju mali, tekućinom ispunjeni mjehurići. Obično se javljaju na prsima, trbuhu, leđima ili licu, ali osip može zahvatiti i vrat, udove ili donji dio leđa. Zahvaćeno područje može biti jako bolno, osjetljivo i može svrbjeti. Nakon jednog do dva tjedna mjehurići prolaze i stvaraju se kraste, no bolovi su i dalje prisutni. Duboka bol koja slijedi nakon što je infekcija završila, naziva se postherpetična neuralgija. Može trajati mjesecima, čak i godinama, posebice u starijih ljudi. Pojasni herpes obično se javlja samo jednom, iako su poznati slučajevi ponovnog pojavljivanja u istih ljudi.

Velik broj ljudi boluje od glaukoma, odnosno zelene mrene pa je taj poremećaj jedan od vodećih uzroka sljepoće. Kronični glaukom čini više od 90 posto svih slučajeva glaukoma. Najčešće se javlja u srednjoj životnoj dobi, a čini se da je barem djelomice i genetski uvjetovan. Naime, svaki peti oboljeli ima najmanje jednog bliskog srodnika koji boluje od istog poremećaja. Liječnici često nazivaju kronični glaukom »tihim kradljivcem« jer se razvija vrlo sporo i postupno, ali s vremenom oduzima vid. Bolest često uznapreduje prije no što opazite ikakve znakove upozorenja; boli vas glava, potrebne su vam nove naočale, vaš periferni vid slabi, a s vremenom ćete uočiti i pojavu slijepih točaka, odnosno mjesta unutar vidnog polja gdje uopće ne vidite.

Gotovo svi se katkad osjećamo potišteni, obično zbog nekog uznemirujućeg događaja u našem životu. No depresija koja traje - razdoblje bolovanja od poremećaja poznatog kao teška depresija - druga je stvar. Depresija u nekom svom obliku pogađa 25 posto svih žena, 10 posto muškaraca i 5 posto adolescenata širom svijeta. Radi se o najučestalijem psihološkom problemu koji, primjerice, u SAD-u zahvaća oko 17,6 milijuna ljudi svake godine

Gljivična infekcija, katkad nazivana kandidijaza javlja se u mnogo oblika. Najčešće se javlja na dijelovima tijela gdje vlažno okruženje potiče rast gljivica, osobito na kožnim naborima oko noktiju na rukama i nogama, spolovilu i kožnim pregibima. Mliječac ili soor je bezbolna infekcija koja se opetovano pojavljuje u ustima i grlu, česte se pojavljuje u novorođenčadi i dojenčadi te starijih osoba, no može zahvatiti i druge dobne skupine. Monilijaza je bezbolna gljivična infekcija rodnice od koje boluju mnoge žene, najčešće tijekom trudnoće te tijekom ili nakon liječenja antibioticima. Balanitis je rjeđa, ali jednako neugodna infekcija spolnog uda. Sistemska gljivična infekcija (sistemska kandidijaza) može se javiti u osoba koje boluju od dijabetesa AIDS-a te drugih bolesti, kao i kod primjene lijekova koji oslabljuju imunološki sustav.

Smotan u trbušnoj šupljini, nalazi se dugačak, cjevast probavni trakt. Mišićasta druga polovica ove cijevi - debelo crijevo - sastoji se od obodnog crijeva (kolona), koje je dugačko više metara i zadnjeg crijeva (rektuma), koje se mjeri centimetrima. Obodno i zadnje crijevo zajedno djeluju kao prerađivač otpada: probavljena hrana odlazi u obodno crijevo, organizam apsorbira svu preostalu vodu, a kruti otpad istiskuje se kroz zadnje crijevo i izbacuje kroz čmar u obliku stolice.

Impotencija, odnosno nemogućnost postizanja održavanja erekcije penisa potrebne za spolni užitak oba partnera, može imati razoran učinak na samopoštovanje muškarca i njegove partnerice. Gotovo svaki odrastao muškarac ima povremene tegobe s postizanjem ili održavanjem erekcije. Bez obzira na težinu i narav poremećaja, liječenje uvijek donosi određeni stupanj olakšanja.