Kako bi pomogli našim biljkama da dobiju najviše hranjivih tvari iz tla u koje su zasađene, treba povećati kvalitetu tla. U zadnje vrijeme sve više ljudi se okreće kompostiranju kao načinu na koji to postižu.
Kompostiranje je proces kojim od otpadaka i uz djelovanje mikroorganizama dobijamo optimalno, hranjivo tlo. Kompostiranje se može obavljati na različite načine kao što je prethodno kompostiranje otpadaka, dodavanje glista, a postoje i skupe posude koje služe za pripravu komposta.
No ništa manje efikasan nije ni najjednostavniji način kompostiranja. Potrebno je ograditi djelić vrta letvicama. Nužno je da je taj dio u sjeni, a bilo bi dobro i da je pokriven nečim, npr. biljkom penjačicom. Tu je sada potrebno dodati malo starog komposta pa onda otpatke od kojih ćemo raditi kompost, to mogu biti billjni otpaci, otpaci od korova, otpaci od trave ili otpaci životinjskog podrijetla. Svaki put kad dodajemo neke otpatke, pokrijemo ih pokrivalom od slame ili djelićem nekog starog tapeta. Kompost je potrebno održavati vlažnim, a i povremeno ga promiješati kako bi se sve što bolje kompostiralo.
Nije svaka vrsta komposta ista. Naprimjer, biljni kompost je kompost koji ne sadržava nikakve životinjske tvari. Pozitivno kod ovakvog komposta je dobar razvoj biljaka koje nisu bile napadnute od strane štetočina. No, ima i jedna negativna
strana, a to je da tijekom godina se smanjuje sposobnost biljaka da stvaraju oblike karakteristične za njih (salata glavatica gubi sposobnost da oblikuje glavicu).
Postoji i kompost od korova kojemu se dodaje samo malo zrelog komposta kako bi se proces ubrzao. No, ovakav kompost ne omogućava potpuni razvoj biljaka, one će usahnuti i truljenjem se pretvoriti u dragocjene tvari za našu vlažnu zemlju. Negativno je i što ovako dobiven kompost sadrži znatno viši postotak dušika nego je potrebno. Ovaj kompost je spreman za uporabu nakon otprilike godinu dana, tj. tek kada se potpuno pretvorio u zemlju.
Kompostirati možemo i travu koju smo pokosili. Nju pomiješamo s lišćem ili malo zemlje, kako se sama trava ne bi ukiselila. Travu ćemo prvo ostaviti da malo uvene, a preporučuje se zaprašivati je gašenim vapnom.
Kompost od tvari životinjskog podrijetla koji sadrži 20% životinjskih supstanci i 80% zrelog biljnog komposta je najbolja kombinacija za naše tlo, jer takvo tlo slabije privlači gljivice na naše biljke. Za ovaj postupak potrebno je 5 do 6 tjedana. Kada bismo kompostirali bez biljaka, dakle samo tvari životinjskog podrijetla (vunu, perje, koštano brašno, brašno od roga…) proces bi bio dosta brži, ali ne bi bilo pogodno za naše biljke kao što je kod mješavine pa je bolje izabrati sporiju, ali efikasniju metodu.
Kolika je prednost komposta, dokazuje činjenica da sa 100 metričkih centi zrelog komposta postiže se isti učinak kao s 400 metričkih centi sa svježim gnojivom po hektaru.
Foto: Kessner Photography/Wikimedia