Zdravlje

Peludna hunjavica ili peludna groznica je poremećaj imunološkog sustava koji se odlikuje alergijskom reakcijom na zrnca peluda i druge tvari. Drugi naziv tog poremećaja je alergijski rinitis, a javlja se u dva oblika: sezonska peludna hunjavica javlja se isključivo u doba oprašivanja određenih biljaka, a nesezonska peludna hunjavica može se javiti u bilo koje doba godine. (Srodan poremećaj pod nazivom nealergijski rinitis izaziva iste simptome, ali za razliku od peludne hunjavice nije posljedica alergije. Ako vas u proljeće muči peludna hunjavica, vjerojatno ste alergični na pelud drveća. Peludna zrnca trave i korova izazivaju alergijske reakcije tijekom ljeta, u jesen vam smeta kostriš, a gljivične spore u razdoblju od kraja ožujka do kraja studenog.

Cak i osoblje bolnica i domova za umirovljenike možda neće moći spriječiti da se kod njihovih pacijenata razviju ova razdražujuća oštećenja kože, koja kadšto mogu i ozbiljno onesposobiti bolesnika.

Anorexia nervosa (anoreksija nervoza) je pore­mećaj jedenja u središtu kojeg se nalazi pre­plavljujući strah od debljanja. Posljedica ovog neute­meljenog straha je samoizgladnjivanje i velik gubitak težine; osim mršavljenja i slabljenja, pothranjenost može izazvati hormonske smetnje, anemiju, ne­pravilno lupanje srca, lomljive kosti i mnoge druge probleme.

Teškoće pri usmjeravanju pozornosti - pokazatelj koji određuje da se radi o poremećaju pozornosti - ubrajaju se među najčešće razvojne probleme u djetinjstvu i pogađaju oko 20 posto sve školske djece, prema nekim procjenama. (Neke druge procjene, međutim, navode nižu brojku od 5 do 7 posto.) Poremećaj pogađa pet puta više dječaka nego djevojčica, a može potrajati i kroz adolescenciju, s nekim simptomima koji se mogu protegnuti i i u odraslu dob. Proteklih desetljeća postignut je velik napredak u liječenju. Istovremeno, međutim, puno toga u vezi s ovim poremećajem ostaje nesigurno ili slabo definirano, što dovodi do pretjerane popularne upotrebe ovog naziva: stručnjaci navode daje postalo moderno, osobito među tinejdžerima i njihovim roditeljima, kriviti poremećaj pozornosti za ono što može jednostavno biti nemarno obavljanje zadataka.

Premenstruacijski sindrom, obično poznat kao PMS, tjelesni je poremećaj označen raznim simptomima koji se redovito javljaju u jednom dijelu menstruacijskog ciklusa. Obično je to sedam do deset dana prije menstruacije. Gotovo svaka žena doživi najmanje jedan simptom PMS-a tijekom života, a između deset i pedeset posto žena redovito pati od ovog sindroma. Pojedini simptomi razlikuju se od žene do žene, no imaju toliko teške simptome da moraju zatražiti liječničku pomoć.Premenstruacijski sindrom obično se ne javlja u vrlo mladih djevojaka, lako neke djevojke imaju simptome ovog sindroma, najčešće se počinju pojavljivati nakon dvadesete godine. Premenstruacijski sindrom se najčešće pojavljuje u žena koje su imale velike hormonske promjene, primjerice nakon porođaja, spontanog ili izazvanog pobačaja te podvezivanja jajovoda. U žena koje prestanu uzimati hormonsku kontracepciju također može doći do pojave simptoma PMS-a koji traju dok se ne uspostavi hormonska ravnoteža.

Bulimija nervoza je poremećaj znakovit po opetovanim epizodama proždrljivog jedenja nakon čega dolazi do pročišćavanja strogog pridržavanja dijete ili prekomjernog vježbanja da bi se...

Tijekom ljetnih mjeseci češće dolazi do oticanja nogu zbog proširenja vena koje omogućuju tekućini da dospije u okolna tkiva.Oticanje nogu javlja se u stopalima,...

Šta je slabokrvnost – anemija?Šta je anemija? Anemija je jedna od najčešćih poremećaj krvi od koje pati gotovo 10% ljudi. Budući da su joj simptomi osjećaj...

Prehlada je najčešća infekcija u svim dobnim skupinama. Simptomi prehlade izbijaju kad vam virus prodre u sluznicu dišnih putova u nosu ili grlu. Vaš imunološki sustav reagira napadom bijelih krvnih tjelešaca, koja se zovu neutrofili, na uzročnika. Ako organizam ne može prepoznati virus, reakcija je nespecifična, što znači da organizam proizvodi što je moguće više neutrofila (obično više nego što treba) i upućuje ih na zaražena mjesta. Ovim sveopćim napadom uništi se mnogo virusa, ali ne djeluje se na dvjestotinjak vrsta virusa koji izazivaju prehlade. Dodatne količine neutrofila koji se skupljaju na mjestima infekcije dovode do osjećaja boli po cijelom tijelu i upale izazvane prehladom, što je upotpunjeno golemim količinama sluzi u nosu i grlu.

Posjekotine, ogrebotine i manje rane neizbježan su dio života. Srećom, oštećenja obično brzo zacijele, no odmah valja poduzeti dva koraka: morate očistiti ranu i zaustaviti krvarenje. Ozljede se mogu pojaviti u nekoliko oblika: Posjekotina, ili rez, u pravilu napravljena nožem, ima čiste rubove rane. Ako je duboka, može obilno krvariti i oštetiti mišiće, tetive i živce pod kožom. Ako je onečišćena, može se inficirati. Ako se rastvori, postoji opasnost da ostavi ožiljak. Laceracija (razderotina), možda izazvana razbijenim staklom ili oštrim metalom, ima nazubljene, nepravilne rubove i vjerojatno podrazumijeva veća oštećenja dubljih tkiva od posjekotine. Opasnost od infekcije i ožiljaka također je veća. Ogrebotina ili abrazija nastaje trljanjem kože o tvrdu podlogu; krvne žilice u koži pucaju i krv lagano izbija na površinu. Zbog svoje velike površine, ogrebotine se lako onečiste prljavštinom i bakterijama. Ubodna rana je uska duboka rupa napravljena čavlom, zubom ili nekim drugim predmetom koji probija kožu. Kod ubodnih rana rijetko dolazi do jakog krvarenja, no one mogu podrazumijevati unutrašnje ozljede i opasnost od tetanusa ili drugih infekcija.

Cijeloga života zdrave stanice u našem organizmu kontrolirano se dijele i obnavljaju. Rak počinje kad se neka stanica izmijeni na taj način da se počne nekontrolirano umnožavati. Tumor je nakupina abnormalnih stanica: većina oblika raka stvara tumore, ali nisu svi tumori kancerozni. Dobroćudni, benigni ili nekancerozni tumori - poput pjegica ili madeža - prestanu rasti, ne šire se na druge dijelove tijela i ne stvaraju nove tumore. Zloćudni, maligni ili kancerozni tumori istisnu zdrave stanice, ometaju tjelesne funkcije i crpe hranjive tvari iz tjelesnih tkiva. Rak nastavlja rasti i širiti se procesom zvanim metastaziranje - konačno stvarajući nove tumore u drugim dijelovima tijela. Izraz »rak« obuhvaća više od 100 bolesti koje pogađaju gotovo svaki dio organizma, a sve mogu biti opasne po život. Četiri glavne vrste su karcinomi, sarkomi, limfomi i leukemija. Karcinomi - najčešće dijagnosticirana vrsta raka - izvorno se javljaju u koži, plućima, dojkama, gušterači i drugim organima i žlijezdama. Limfomi se odnose na rak limfnog sustava. Leukemija je rak krvi i ne stvara solidne tumore. Sarkomi se javljaju u kostima, mišićima ili hrskavici i relativno su rijetki.

Prostata ili predstojna žlijezda je žlijezda smještena u reproduktivnom sustavu muškarca koja sudjeluje u stvaranju sperme, guste tekućine koja sadrži stanice spermija. Ova žlijezda veličine oraha smještena je ispod mokraćnog mjehura i okružuje mokraćnu cijev, uretru, koja izvodi mokraću iz mokraćnog mjehura. Radom predstojne žlijezde upravlja testosteron, muški spolni hormon koji se uglavnom proizvodi u muškim spolnim žlijezdama, testisima. Rak prostate jedan je od najvećih zdravstvenih problema za muškarce, lako se bolest rijetko javlja u muškaraca mlađih od 50 godina, stručnjaci smatraju da većina starijih muškaraca ima barem tragove raka predstojne žlijezde. Američki crnci, iz još nedovoljno razjašnjenih razloga, imaju najveću učestalost raka prostate u svijetu te najveću stopu smrtnosti od ove bolesti. U drugim dijelovima svijeta - posebice Aziji, Africi i Latinskoj Americi, rak prostate javlja se rijetko.