Zdravlje

Prostata ili predstojna žlijezda je žlijezda veličine oraha koja u muškaraca okružuje mokraćnu cijev koja izvodi mokraću iz mokraćnog mjehura kroz spolni ud. Njezina osnovna uloga jest stvaranje velikog dijela sjemene tekućine koja sadrži spermije. Prostata isto tako nadzire otjecanje mokraće iz mokraćnog mjehura. Zbog te dvostruke uloge znakovi tegoba predstojne žlijezde mogu obuhvaćati i mokraćne i spolne simptome. Tegobe s predstojnom žlijezdom javljaju se u dva osnovna oblika: povećanje prostate i prostatitis bakterijsku upalu koja se može javiti iznenada i biti teška (akutni prostatitis) ili može biti blaža, ustrajna ili se ponavljati (kronični prostatitis). Kronična upala može uslijediti nakon akutne.

Malo ljudi proživi stravične događaje bez mnogo straha, dok većina reagira osjećajima izrazitog straha i bespomoćnosti. Intenzitet reakcije, psihičke i tjelesne pojedine osobe na ovakve događaje određuje hoće li osoba razviti bolest poznatu kao posttraumatski stresni poremećaj (PTSP). Učinci ove bolesti mogu dugo trajati i izazvati invalidnost. PTSFJ ranije poznat kao ratna iscrpljenost ili šok od granata, je psihički poremećaj uzrokovan snažnim traumatskim doživljajem. PTSP može nastupiti neposredno nakon događaja, no može se pojaviti i tjednima ili čak mjesecima nakon toga. Liječenje i prolaženje vremena mogu skratiti trajanje i težinu ovog poremećaja. U nekih bolesnika simptomi se u potpunosti povuku.

Nepredvidljiva, ćudljiva, oku neugodna psorijaza (Ijuskavica) jedan je od najnejasnijih i najupornijih kožnih poremećaja. Označava je umnažanje stanica koje je i do 10 puta brže nego što je to normalno, atipično se javlja na koljenima, laktovima i koži glave. Kako stanice iz dubine dopiru do površine kože i propadaju, sam njihov volumen dovodi do uzdizanja dijelova kože i stvaranja područja prekrivenih bijelim ljuskama. Palmama i plantarna psorijaza koja zahvaća samo šake ili stopala obično je mnogo bolnija i često se javljaju mjehurići te dolazi do vlaženja kože. lako psorijaza nije zarazna, čini se da se javlja u određenim obiteljima. Osobe svijetle kože u dobi između 10 i 40 godina osobito su podložne psorijazi, posebice one koje imaju krvne srodnike oboljele od ove bolesti. Psorijaza se iznimno rijetko javlja u ljudi tamne kože. Napadaje bolesti pokreće imunološki sustav, mogu zahvatiti i druge dijelove tijela, posebice zglobove, a u tom se slučaju bolest zove psorijatični artritis, lako psorijaza može biti neugodna i izazivati stid, napadaji su većinom dobroćudni. Uz odgovarajuće liječenje simptomi se obično povlače za nekoliko tjedana.

Bubrežni kamenci obično se stvaraju u središtu bubrega, gdje se mokraća skuplja prije odlaska u mokraćni kanal, cijev koja vodi do mjehura. Oni se stvaraju kad se određene tvari u mokraći - uključujući kalcij i mokraćnu kiselinu - kristaliziraju i ti se kristali nakupljaju. Mali kamenci mogu izaći iz tijela u mokraći, često gotovo neprimjetno. Naprotiv, veći kamenci nadražuju i pritišću mokraćni kanal kako se kreću prema mjehuru, izazivajući iznimno jaku bol i sprečavajući prolaz mokraće. Katkad kamenac može biti velik poput loptice za golf te ostaje smješten u bubregu dovodeći do još težeg poremećaja.

Za osobu koja se zarazila virusom koji uzrokuje AIDS, dugoročni izgledi su neosporno mračni. No dijagnoza AIDS-a ne bi se trebala shvatiti kao trenutačna smrtna presuda. Uz pravilnu skrb osoba koja oboli od AIDS-a može odgoditi najgore simpto­me i živjeti produktivnim životom mnogo godina.

Epilepsija ili padavica je teško objašnjiv neurološki poremećaj s mnogo simptoma, vrlo različitim stupnjevima težine i nejasnim uzrocima. Ipak, u svim slučajevima epilepsija je posljedica nepravilnih izbijanja električnih impulsa u mozgu - nepravilnog oslobađanja električnih impulsa u neuronima. Nepravilna električna aktivnost u moždanim stanicama izaziva karakteristične epileptičke napadaje koji se mogu javljati rijetko ili ubrzano uzastopce.

Ateroskleroza - također poznata i kao arterio- skleroza ili otvrdnjavanje arterija - upalna je bolest koja za posljedicu ima ožiljke na stijenkama arterija, prvenstveno uslijed dugoročnog nakuplja­nja masnih naslaga i kalcifikata. Ateroskleroza je jed­na od najčešćih bolesti srca i krvnih žila i toliko je raši­rena u razvijenim zemljama da mnogi Amerikanci pretpostavljaju kako predstavlja prirodnu posljedicu starenja. Silni dokazi ukazuju na usku povezanost ateroskleroze s prehranom i načinom života, dajući naslutiti da je se može spriječiti ili usporiti, a u nekim slučajevima čak i izliječiti.

Bubrezi, dva organa veličine šake, nalaze se sa svake strane kralježnice točno iznad struka i imaju važnu ulogu u održanju života. Oni pročišćuju krv odstranjujući otpadne tvari i izlučuju suvišnu tekućinu, održavaju zdravu ravnotežu različitih kemijskih tvari u organizmu i pomažu u reguliranju krvnoga tlaka. Kada bubrezi obole ili dođe do oštećenja, mogu odjednom ili postupno izgubiti sposobnost obavljanja ovih vitalnih funkcija. Otpadne tvari i višak tekućine tada se nakupljaju u tijelu, izazivajući različite simptome, posebno naticanje ruku i nogu, zadihanost i čestu potrebu za mokrenjem. Ako se ne liječe, oboljeli bubrezi mogu prestati funkcionirati. Prestanak funkcioniranja bubrega vrlo je ozbiljna i moguće smrtonosna pojava.

Angina je način na koji vam vaše srce govori da ne dobiva dovoljno kisika. Razlog može biti taj da su koronarne arterije - one koje snabdijevaju srce krvlju - začepljene ili zato što se srce previše napreže i stoga treba više kisika nego obično. Medicinski izraz angina pectoris doslovce znači »osjećaj gušenja u prsima«. Angina je obično bol gušenja ili stezanja koja počinje u središtu prsnoga koša, duboko iza prsne kosti, a može se širiti i prema drugim dijelovima tijela.