Svastara

Gastroenteritis je opći medicinski pojam koji se odnosi na mnoge tipove nadraženosti i infekciju probavnog puta. Ako se ne radi o težem slučaju ili komplikacijama, vjerojatno vam ne treba stručna dijagnoza ili liječenje. Ipak, djeca, starije osobe i osobe s kroničnim zdravstvenim tegobama trebaju biti pod nadzorom zbog komplikacija poput dehidracije.

Fobije (od grčke riječi phobos, što znači strah ili bijeg) su iracionalni i onesposobljavajući strahovi koji izazivaju snažnu potrebu za izbjegavanjem objekta ili situacije koja je izvor straha. Fobična osoba razumije da je taj strah pretjeran ili neosnovan, no pokušaji odupiranja samo izazivaju još jaču tjeskobu. Od fobija boluje oko 7 posto ljudi, a često počinju u djetinjstvu. Najčešće se javljaju specifične fobije, a obuhvaćaju strah od škole, zubara, vožnje, vode, balona zmija, debljine, starosti, visokih mjesta (akrofobijai te zatvorena prostora (klaustrofobija). Osoba se obično ne boji samog objekta, nego neke strašne posljedice, primjerice ispadanja iz zrakoplova, lake osobe s fobijama priznaju da je njihov strah pretjeran, to saznanje ne umanjuje njihov strah.

Divertikulitis je upala ili infekcija malih džepova, zvanih divertikuli, koji se javljaju duž stijenki crijeva. Stvaranje samih džepića razmjerno je bezopasna pojava poznata kao divertikuloza. Džepići se mogu razviti bilo gdje u probavnom traktu, no najčešće se stvaraju na kraju silaznog i zavijenog obodnog crijeva, a isto tako se često javljaju na prvom dijelu tankog crijeva (iako tamo rijetko izazivaju teškoće). Ako imate divertikulozu, možda toga nećete biti ni svjesni, zato što su divertikuli obično bezbolni i praćeni su s malo ili nimalo simptoma. Možda ćete osjetiti grčenje s lijeve strane koje nestaje s puštanjem vjetra ili vršenjem nužde. A budući da divertikuli katkad krvare, u stolici vam se može pojaviti jarkocrvena krv.

Bronhitis je bolest gornjeg dijela dišnog sustava kod koje se upali sluznica gornjih bronhijalnih putova u plućima. Kad nadražena sluznica otekne i postane zadebljana, ona suzi ili zatvori sitne dišne putove u plućima, što dovodi do napadaja kašlja praćenih iskašljavanjem guste sluzi, ispljuvkom i teš­kim disanjem. Bolest se javlja u dva oblika: akutnom i kroničnom.

Guša je naziv za bilo koju od nekoliko vrsta izraslina u štitnoj žlijezdi smještenoj u donjerr dijelu vrata. U slučaju Basedowljeve bolesti dolazi do opčeg povećanja cijele štitne žlijezde. Drugi oblik oboljenja je čvorasta gušavost, a nastaje kada, uslijed pojave jedne ili više kvržica ili adenoma, štitna žlijezda postane hiperaktivna. Gušavost može biti privremeni poremećaj koji će se povući samostalno i bez liječenja, ali i simptom nekog drugog, potencijalno opasnog oboljenja štitne žlijezde koje zahtijeva liječničku pomoć.

Samo osoba koja je to iskusila razumije agoniju i bespomoćnost koje se javljaju uslijed oštećenja međukralježnićkog jastučića. Bol je razorna i svakim pokretom postaje sve gora. No kao i većina vrsta bolova, ona je zapravo vrijedan znak upozorenja. Ako obratite pozornost na to upozorenje i poduzmete odgovarajuće radnje - ili, primjerenije rečeno, ne poduzimate više neke radnje - nelagoda obično prestaje i problem se može ispraviti. Ako zanemarite upozorenje, mogli biste pretrpjeti trajno tjelesno i neurološko oštećenje.

Ljudi pripravljaju alkoholna pića od pamtivijeka. Ako se konzumiraju u umjerenim količinama, alkoholni napici djeluju opuštajuće te u nekim slučajevima mogu čak imati blagotvoran učinak na zdravlje.

Bjesnoća ili rabijes je virusna moždana bolest koja je, ako se ne spriječi neodložnim liječe­njem te se dopusti da se razvije, gotovo uvijek smrto­nosna. Oboljeti možete ako vas ugrize zaražena životinja. Životinje koje mogu biti prijenosnici bjes­noće su psi, mačke, šišmiši, tvorovi, rakuni i lisice. Glodavci su iznimno rijetko zaraženi. Bolest se u oko 70 posto slučajeva dobije nakon ugriza divljih živo­tinja koji su probili kožu. Bolest se naziva i hidrofobija (strah od vode), jer izaziva bolne mišićne spazme u grlu koji sprečavaju gutanje. Upravo to izaziva smrt neliječenih bolesni­ka - žrtve dehidriraju i umru.

Celijakija je osjetljivost tankog crijeva na gluten, bjelančevinu koja se nalazi u većini žitarica, ali ne i u kukuruzu i riži. Nepodnošenje glutena nadražuje tanko crijevo i za posljedicu ima propadanje sićušnih prstolikih resica na sluznici (bitnih za apsorpciju hrane). Izraz celijakija (od grčkog koiliakos) jednostavno znači bol u trbušnoj šupljini, ali bolest može imati komplikacije i izvan želuca i crijeva. Žene s nelije- čenom celijakijom često ne uspijevaju začeti, a ako i uspiju, kod njih češće dolazi do spontanog pobačaja nego u zdravoj populaciji. Čak i nakon liječenja, do začeća možda neće doći 18 mjeseci ili duže. Bolest kod muškaraca može izazvati impotenciju i može im trebati i dvije godine od početka liječenja da ponovno steknu potpunu spolnu moć. Celijakija se često javlja u dojenačkoj dobi ili ranom djetinjstvu, no do nje može doći u bilo kojoj dobi. Čini se da ima jaku genetsku komponentu i pogađa dvostruko više žena nego muškaraca, osobito žena sjeverno europskog podrijetla

Liječnici često rabe zajednički pojam »flebitis (što znači upala vene) za specifično stanje poznato kao tromboflebitis, koje uključuje stvaran krvnih ugrušaka ili tromba na mjestu upale. Ovi ugrušci uzrokuju bol i nadraženost, a mogu djelmično ili potpuno zaustaviti protok krvi kroz zaraćene žile. Najčešći oblik flebitisa, površinski flebitis, javlja se u venama smještenim blizu površine kože, tipično u nogama, lako je neugodan, ovaj oblik bolesti je relativno bezopasan i obično prolazi sam od sebe za nekoliko dana. Duboki flebitis, koji zahvaća duboke vene nogu, rjeđi je i opasniji. Budući da su duboke vene veće, krvni ugrušci su obično veći te postoji veća opasnost da će se otkinuti i otići u pluća. Osobe s dubokim flebitisom često ne znaju da ga imaju, pa ne traže odgovarajuću pomoć.

Poslije akni, bradavice su najrašireniji derma­tološki poremećaj. Od četiri osobe, tri će do­biti bradavice (verruca vulgaris) u nekom razdoblju života. Bradavice su priljepčive i možete ih prenijeti na druge dijelove tijela dodirom ili brijanjem oko za­raženih područja. Djeca i mladež skloniji su izbijanju bradavica jer nemaju potpuno razvijene obrambene mehanizme, iako bradavice možete dobiti bez ob­zira na godine.

Alzheimerovu bolest, progresivnu degeneraciju tkiva u mozgu, koja prvenstveno pogađa osobe starije od 65 godina, obilježava razorno pogoršanje mentalnih funkcija. Intelektualne funkcije poput pamćenja, shvaćanja i govora pogoršavaju se. Pažnja obično luta, jednostavne kalkulacije postanu nemo­guće, a obične svakodnevne aktivnosti postaju sve teže, dok se izgubljenost i frustracija pogoršavaju noću.