Svastara

Epilepsija ili padavica je teško objašnjiv neurološki poremećaj s mnogo simptoma, vrlo različitim stupnjevima težine i nejasnim uzrocima. Ipak, u svim slučajevima epilepsija je posljedica nepravilnih izbijanja električnih impulsa u mozgu - nepravilnog oslobađanja električnih impulsa u neuronima. Nepravilna električna aktivnost u moždanim stanicama izaziva karakteristične epileptičke napadaje koji se mogu javljati rijetko ili ubrzano uzastopce.

Ateroskleroza - također poznata i kao arterio- skleroza ili otvrdnjavanje arterija - upalna je bolest koja za posljedicu ima ožiljke na stijenkama arterija, prvenstveno uslijed dugoročnog nakuplja­nja masnih naslaga i kalcifikata. Ateroskleroza je jed­na od najčešćih bolesti srca i krvnih žila i toliko je raši­rena u razvijenim zemljama da mnogi Amerikanci pretpostavljaju kako predstavlja prirodnu posljedicu starenja. Silni dokazi ukazuju na usku povezanost ateroskleroze s prehranom i načinom života, dajući naslutiti da je se može spriječiti ili usporiti, a u nekim slučajevima čak i izliječiti.

Bubrezi, dva organa veličine šake, nalaze se sa svake strane kralježnice točno iznad struka i imaju važnu ulogu u održanju života. Oni pročišćuju krv odstranjujući otpadne tvari i izlučuju suvišnu tekućinu, održavaju zdravu ravnotežu različitih kemijskih tvari u organizmu i pomažu u reguliranju krvnoga tlaka. Kada bubrezi obole ili dođe do oštećenja, mogu odjednom ili postupno izgubiti sposobnost obavljanja ovih vitalnih funkcija. Otpadne tvari i višak tekućine tada se nakupljaju u tijelu, izazivajući različite simptome, posebno naticanje ruku i nogu, zadihanost i čestu potrebu za mokrenjem. Ako se ne liječe, oboljeli bubrezi mogu prestati funkcionirati. Prestanak funkcioniranja bubrega vrlo je ozbiljna i moguće smrtonosna pojava.

Angina je način na koji vam vaše srce govori da ne dobiva dovoljno kisika. Razlog može biti taj da su koronarne arterije - one koje snabdijevaju srce krvlju - začepljene ili zato što se srce previše napreže i stoga treba više kisika nego obično. Medicinski izraz angina pectoris doslovce znači »osjećaj gušenja u prsima«. Angina je obično bol gušenja ili stezanja koja počinje u središtu prsnoga koša, duboko iza prsne kosti, a može se širiti i prema drugim dijelovima tijela.

Ciroza je ozbiljna degenerativna bolest koja se javlja kad se zdrave stanice u jetri oštete - obično kao posljedica alkoholizma ili hepatitisa - i zamijene ožiljkastim tkivom. Kako stanice jetre ustupaju mjesto tvrdom ožiljkastom tkivu, ovaj organ prestaje pravilno funkcionirati. Teško oštećenje može dovesti do otkazivanja jetre, a moguće i do smrti. Ciroza predstavlja i drugu opasnost: gusto ožiljkasto tkivo usporava normalan protok krvi kroz jetru, dovodeći do povećanja tlaka u krvnim žilama koje snabdijevaju dotično područje. U nekim slučajevima ovaj tlak toliko poraste da žile u jednjaku prsnu. Svake godine oko 26 000 ljudi u SAD-u umire od ciroze. Bolest se ne može izliječiti osim, u nekim slučajevima, presađivanjem jetre. No često se može usporiti ili zaustaviti, osobito ako se otkrije u ranim stadijima razvoja. Pacijenti koji misle da bi mogli imati cirozu morali bi bez odgađanja otići liječniku.

Gnojne ranice u ustima, također poznate kao afte, zapravo su infekcija usta koja pogađa i muči velik broj ljudi. Najčešće se javljaju kod adolescenata, čiji imunološki sustav nije još u cijelosti razvijen te u žena neposredno pred početak menstruacije. Zapravo, kod žena je vjerojatnost da će ih dobiti dvaput veća nego kod muškaraca. Ako su vam roditelje mučile afte, vjerojatnost da ćete ih dobiti i vi iznosi 90 posto. Afte se često javljaju kad ste pod stresom ili iscrpljeni. Slične ranice mogu se javiti i kao posljedica mehaničkih ozljeda. Te ozljede obično su izazvane grubim zubnim protezama, četkicom za zube ili vrućom hranom. 

Bubrezi su par organa u obliku zrna graha smješteni točno iznad struka sa svake strane kralježnice. Vanjski dio svakog bubrega je zapravo mreža nefrona (kapilara i cjevčica) koji pročišćavaju krv i proizvode mokraću. Dobroćudne ciste koje nalikuju vrećicama napunjenim tekućinom obično se razvijaju u mreži nefrona; mnogo rjeđe oblikuje se zloćudni tumor. Rak bubrežnih stanica, najčešća vrsta raka bubre­ga kod odraslih, započinje u vanjskom dijelu bubre­ga. Odmah sljedeći po učestalosti je rak prijelaznih stanica, koji započinje u unutrašnjosti bubrega, gdje se sakuplja mokraća. Stanice raka mogu se raširiti po krvnim žilama, masnom tkivu, limfnim čvorovima, obližnjim organima kao što su jetra ili nadbubrežne žlijezde ili, konačno, po plućima ili kostima.

Genitalne bradavice (Condylomata acuminata) pogađaju velik broj ljudi; trudnice i osobe s lošim imunološkim sustavom sklonije su toj infekciji od ostalog stanovništva. Katkad su pojave koje nalikuju genitalnim brada­vicama samo nakupine normalne kože koje nemaju nikakvo medicinsko značenje; ima ih oko 1 od 100 muškaraca. Ipak, buduči da su genitalne bradavice prenosive, trebate posjetiti liječnika ako otkrijete takve izrasline.

Hijatus je otvor u ošitu (mišićnoj pregradi između trbušne i prsne šupljine) kroz koji prolazi jednjak i spaja se sa želucem. Ako hijatus oslabi ili se pretjerano napregne, dio želuca i/ili jednjaka može se protisnuti u prsnu šupljinu i tako izazvati pojavu hijatusne ili ošitne kile.

Prepone su područje gdje se trup sastaje s nogama. To je točka u kojoj se vaše tijelo i noge mogu pregibati u različitim smjerovima; naprijed, natrag ili u stranu. Budući da su prepone u središtu velikog broja pokreta, vrlo su podložne istegnuću, posebice kod sportaša, plesača i ostalih ljudi izloženih velikim tjelesnim naporima. Tjelesno manje aktivni ljudi također mogu ozlijediti prepone; obično dizanje tereta, istezanje, trčanje ili rekreativne sportske aktivnosti izlažu koštano i mišićno tkivo prepona velikim naporima.

Kila, hernija ili bruh nastaje kad se unutrašnji organ ili jedan njegov dio protisne kroz otvor ili oslabljeni dio mišića koji ga okružuje. Najčešći oblici kile su preponska (ingvinalna), kirurška, bedrena (femoralna) i pupčana (umbilikalna) kila.

Krup, virusna infekcija larinksa ili grkljana, povezana sa znakovima infekcije dišnih puto\a poput curenja nosa ili kašlja, razmjerno je čest dječja bolest. Prvi je pokazatelj obično kašalj koji zvuči kao glasanje tuljana. Dijete vam možda ima teškoća s disanjem zato što mu je tkivo oko gr a upaljeno, čime se stišće dušnik, i zato što su bronh - jalni putovi začepljeni sluzi. Zvuk zraka koji se silorr probija kroz sužene dišne putove može pri svakome udisaju stvarati šuplji hripav zvuk, koji se naziv; stridor.