U žena koje su u dobi za rađanje, sluznica maternice - endometrij - svaki mjesec se zadeblja i priprema za prihvaćanje oplođenog jajašca. Ako ne dođe do oplodnje jajašca, suvišni slojeva tkiva i krv Ijušte se i izbacuju menstrualnim krvarenjem.
Razne bolesti - i dobroćudne i zloćudne - mogu utjecati na maternicu. Fibroidni tumori stijenke maternice su dobroćudni i nisu prekancerozni te žene koje ih imaju nisu izložene većoj opasnosti od raka maternice. Hiperplazija endometrija je najteže dobroćudno oboljenje maternice, a u nekih žena razvije se u rak maternice.
Većina karcinoma maternice nastaje u endometriju i nazivaju se rak sluznice maternice ili endometrijski karcinom.
Izraz menopauza označava prestanak menstruacja, no rabi se i za mjesece i godine ženina života prije i nakon njezine posljednje menstruacije - razdoblje u kojem se mogu, ali ne moraju, dogoditi neke tjelesne i emocionalne promjene.
Većina žena posljednju menstruaciju dobije u dobi od oko pedeset godina, neke u dobi od četrdeset, a vrlo malen postotak u dobi od šezdeset godina. Većina žena primijetit će i nekoliko godina prije prestanka menstruacije neke promjene - nepravilne cikluse i oskudnije krvarenje.
Manična depresija, poznata stručnjacima koji se bave psihičkim oboljenjima kao bipolarni poremećaj, ozbiljna je duševna bolest s dva kraja. Za razliku od stalne tmurnosti opće depresije (tehnički opisane kao unipolarni poremećaj), manična depresija odlikuje se cikličkim skokovima između oduševljenja i očaja. Obrazac mijenjanja raspoloženja dosta se razlikuje u oboljelih. U nekim slučajevima godine normalnog funkcioniranja odvajaju manične od depresivnih epizoda. U drugim slučajevima napadaji se izmjenjuju često, tri ili četiri puta na godinu, s oporavkom između napadaja. U nekih bolesnika depresija i manija izmjenjuju se stalno, i katkad brzo. U nekoliko rijetkih slučajeva, epizoda manične depresije može se pojaviti samo jednom tijekom čitavog života. (Ako se pojavi dvaput, obično je praćena novom epizodom). Općenito, depresivna faza traje duže od manične faze, i također je češća; ciklus može biti nepravilan.
Meningitis je infekcija nježnih ovojnica, meningi, koje obavijaju kralješničku moždinu i mozak. Ova bolest je gotovo uvijek komplikacija neke druge bakterijske ili virusne infekcije koja je počela drugdje u tijelu, primjerice u ušima, sinusima ili gornjem dišnom sustavu.Meningitis je relativno rijetka bolest. Počinje simptomima nalik na gripu - vrućica, glavobolja, povraćanje - koje prati sve jača malaksalost i često snažni bolovi u vratu, osobito pri naginjanju glave prema naprijed. Jako mala djeca na bol često reagiraju nekontroliranim savijanjem leđa u luk. Kod nekih oblika meningitisa može se javiti tamnocrven ili ljubičast osip na bilo kojem dijelu tijela. U dojenčadi oticanje moždanih opni može izazvati napinjanje fontanele - mekog dijela lubanje na vrhu glave.
Meningitis može biti zarazan u ljudi koji žive zajedno, na primjer u studentskim domovima.
Iako je obično nedobrodošao i nehotimičan čin, kašalj sam po sebi nije bolest već, točnije, zaštitni refleks. Općenito uzevši, refleks se uključuje kad sluznica koja oblaže dišne putove počne lučiti prekomjernu količinu sluzi. Pomoću ovih izlučevina dišni putovi zaštićeni su od infekcija i nadražujućih tvari zato jer one zadržavaju i ispiru viruse, bakterije i strane čestice. Kašljanje je način kojim se organizam rješava ovih nakupina. Iznenadna provala zraka u kašlju ne pomaže samo održati dišne putove otvorenima nego može i spriječiti spuštanje zaražene sluzi u pluća i bronhijalne cijevi, gdje bi mogla izazvati teške infekcije poput upale pluća ili bronhitisa.
Obilna menstruacija (menoragija) je menstruacijsko krvarenje koje traje dulje od osam dana, zasićuje tampon ili uložak za jedan sat ili sadrži velike krvne ugruške
Krv slobodno teče arterijama debelim kao palac i kapilarama tankim kao vlas kose. Na prvi znak ozljede ili traume, krv se zgušnjava ili zgrušava zaustavlja svoj tijek na mjestu rane. Zgrušavanje je poželjno, čak životno važno, kad je krvna žila ozlijeđena, ali stvaranje ugrušaka unutar zdravih krvnih žila neprirodno je i moguče opasno po život. Takvi ugrušci česte su komplikacije srčanih bolesti ili bolesti vena poput flebitisa.
Menierova bolest je poremećaj unutrašnjeg uha koji se s vremenom obično pogoršava, a često onemogućava zadovoljavajuće obavljanje posla, dovodi do nezgoda i psihološke uznemirenosti. Prvi put opisao ju je francuski liječnik Prosper Meniere prije više od sto godiina. Bolest označavaju brojni simptomi, svi povezani s tegobama unutrašnjeg uha mjesta u organizmu gdje su smješteni osjetni organ: za sluh i ravnotežu.
Više od devedeset i šest posto oboljelih od Menierove bolesti ima napadaje vrtoglavice ili omaglice. Ovakva razdoblja omaglice mogu trajati manje od jednog sata ili do dva dana, javljajući se rijetko, primjerice jednom godišnje ili često, primjerice nekoliko puta godišnje. Nakon napadaja bolesnik se često osjeća potpuno iscrpljeno i utone u san, a kad se probudi, osjeća se dobro.
U najvećem broju slučajeva hipoglikemija, što doslovce znači »niska razina šećera«, može se jednostavno liječiti i bez stručne pomoći liječnika ako se njeni simptomi prepoznaju na vrijeme, lako se ovaj poremećaj najčešće javlja kod osoba oboljelih od dijabetesa, u rijetkim slučajevima može zadesiti i druge ljude. Bez obzira na to bolujete li od dijabetesa ili ne, ako napadaji hipoglikemije postanu česti, zamolite liječnika da vas pouči kako ćete održavati potrebnu razinu šećera u krvi.
Kod prirodnog stanja stvari, tkivo kojim je obložena ženina maternica, poznato kao endometrij, nalazi se samo u maternici. No u žene koja boluje od endometrioze, mikroskopski komadići tkiva izađu iz maternice, ugnijezde se u druge organe i tkiva te tamo rastu. Ove lezije, ili mjesta neprirodnog rasta tkiva, obično se stvaraju unutar trbušne šupljine - često zahvaćajući druge dijelove reprodukcijskog sustava, poput jajnika ili mišićne stijenke materniceno u rijetkim slučajevima mogu djelovati i na druge organe, poput pluća.
Kolitis je općenit izraz za upalne bolesti donje; dijela crijeva, koje uključuju Crohnovu boleit i kronični ulcerozni proktitis. Ishemički kolitis - crijevni poremećaj, kronična bolest koja zahtije. a pomnu medicinsku skrb.
Kod ulceroznog kolitisa u obodnom crijevu stvaraju se sićušni ulkusi i druge upale koje se s vremera na vrijeme rasplamsaju i izazovu pojavu krvavih stolica ili proljeva koji mogu biti bolni. Obično se dijagnosticira kod mlađih odraslih osoba, no možr se pojaviti u bilo kojoj dobi i vezati uz različite druge poremećaje koji se kreću od očnih tegoba do artritisa u zglobovima ruku i nogu. Napadaji ulceroznog kolitisa obično se ponavljaju, a opasnost od raka debelog crijeva ubrzano se povećava 8 do 10 godina nakon pojave bolesti. No uz redovito medicinsko liječenje bolest je rijetko smrtonosna, a većira oboljelih može živjeti prilično običnim životom.
Sve vrste raka kože potiču iz vanjskog sloja kože koji se naziva epidermis. U naravnom ciklusu obnavljanja kože, bazalne stanice smještene na bazi epiclermisa pomiču se prema gore kako bi zamijenile mrtve stanice koje stalno otpadaju s kožne površine. Na tom putu okrugle bazalne stanice preobraze se u ravne pločaste stanice. Po cijelom epidermisu nalaze se melanociti, stanice koje proizvode zaštitni pigment nazvan melanin.
Karcinome kože može se podijeliti u dvije osnovne skupine: melanomi i nemelanomi.