Svastara

Mnogi ljudi koji boluju od dišnih alergija znaju da su napadaji hripanja gotovo uvijek povezani s pojavom peludi. Blago hripanje može pratiti infekcije dišnih putova kao što su akutni bronhitis i emfizem. Isto tako, prepoznatljiv zvuk zviždukanja koji prati hripanje najvažniji je simptom astme kronične bolesti dišnih putova. Postoji velik izbor konvencionalnih i alternativnih lijekova koji mogu ublažiti hripanje. No ako bolujete od astme, kroničnog brohitisa, emfizema ili teških alergija, morat ćete redovito odlaziti na liječničke preglede.

Hripavac je vrlo zarazna upala dišnih putova i smatra se jednom od najtežih klasičnih dječjih bolesti. U većini zemalja djeca se obvezno cijepe protiv hripavca. Ukoliko se ne liječi, hripavac može izazvati oštećenje pluća i opetovane upale bronha. U dojenčadi može uzrokovati oštećenje mozga, pa čak i smrt. Najčešće obolijevaju vrlo mala djeca, iako se i djeca u pubertetu i odrasli mogu zaraziti, premda ne s tako ozbiljnim posljedicama. Na sreću, hripavac je u razvijenim zemljama vrlo rijetka bolest zahvaljujući cijepljenju djece.

Klamidija je najčešća bakterijska spolno prenosiva bolest u svijetu. Epidemiolozi smatraju da je dva puta češća od gonoreje, šest puta češća genitalnog herpesa i trideset puta češća od sifilisa. Dobra vijest je da se klamidija može lako izliječiti antibioticima. Loša vijest je da 80 posto žena koje se zaraze ovom bolešću ne znaju da su zaražene dok im se ne jave ozbiljne komplikacije poput upale - zdjelice, čija posljedica može biti neplodnost. Kod muškaraca s klamidijom može se također razviti epdidimitis, upala epididimisa (pasjemenika) - kanala u mošnji, koja može izazvati neplodnost.

Lou Gehrigova bolest - nazvana prema igraču baseballa koji je umro 1941. godine, a klinički poznata kao amiotrofiča lateralna skleroza ili ALS - neizlječivi je, degenerativni neurološki poremećaj. Zbog razloga koji nisu razumljivi, živčane stanice mozga i leđne moždine, koji upravljaju voljnim mišić­nim pokretima, postupno propadaju.

Jajnici su parni organi veličine badema smjestešteni duboko u zdjelici s obje strane maternice. Svaki jajnik sadrži tisuće jajašaca. Tijekom godina dok žena ima menstruaciju, jednom mjesečno jedno jajašce (katkad i više) počne rasti u maloj cistolikoj tvorbi koja se zove folikul. Kad jajašce sazrije, folik prsne i izbaci ga. To se zove ovulacija. Zatim jajašce ulazi u jajovod kroz koji ga dlakolike resice koje ondje nalaze pomiču prema maternici. Put od jajnika do maternice traje oko tri dana.

S obje strane maternice nalazi se po jedan jajnik veličine badema, koji proizvodi jajašca i ženske hormone. Tijekom života na jajnicima se mogu razviti abnormalne, ali nekancerozne tvorbe, na primjer tekućinom ispunjene ciste jajnika uvijek su dobroćudne, nekancerozne, jednako kao i tri četvrtine tumora jajnika. Rak jajnika se može javiti u bilo kojoj dobi, čak i u djetinjstvu, no nakon menopauze gotovo je uobičajen. Kad bi se rak jajnika moglo redovito otkrivati u najranijoj fazi, moglo bi se izliječiti više žena. Međutim, kao i mnoge druge vrste raka, u trenutku kad je dijagnosticiran rak jajnika obično se već proširio po čitavome tijelu. Važnost ranog otkrivanja je očita: stopa petogodišnjeg preživljavanja kod rano otkrivenog raka jajnika iznosi 88 posto, a ukupna stopa preživljavanja samo oko 40 posto.

Hemoroidi ili šuljevi zapravo su proširene vene zadnjeg crijeva, smještene u najnižem dijelu zadnjeg crijeva i čmara. Katkad dolazi do njihova naticanja pa prilikom pražnjenja crijeva stijenke vena postaju pretjerano napregnute, tanke i nadražene. Kad ove natečene vene počnu krvariti, svrbjeti ili boljeti, nazivamo ih hemoroidima ili šuljevima. Dijelimo ih u dvije skupine; unutrašnje i vanjske hemoroide.

Herpes je jedna od najčešćih virusnih spolno prenosivih bolesti. Bolest je vrlo zarazna i često neizlječiva, ali nije smrtonosna i možete naučiti s njom živjeti. Herpes je obično zarazan samo ako zaraženoj osobi izbiju mjehurići. Ipak, zaraženi virusom nekad mogu proširiti bolest iako nemaju simptome; također se može prenijeti oralnim spolnim odnosom ako jedan partner ima ranu izazvanu herpesom na ustima ili spolovilu.

Basedowljeva ili Gravesova bolest jedan je od najčešćih poremećaja štitne žlijezde te naj­češći uzrok pojave hipertireoze pri kojoj štitna žli­jezda luči prevelike količine hormona tiroksina. Jed­nom kada liječnik potvrdi da se uistinu radi o Basedowljevoj bolesti, liječenje je prilično jednos­tavno. U nekim slučajevima, Basedowljeva bolest se povlači ili potpuno nestaje nakon nekoliko mjeseci ili godina. Međutim, ako se ne liječi, može izazvati vrlo ozbiljne posljedice, pa čak i smrt. lako simptomi mogu biti vrlo neugodni, Basedowljeva bolest u pravilu ne ostavlja trajne posljedice po zdravlje, pod uvjetom da oboljeli dobije pravovremenu i odgo­varajuću liječničku skrb.

Emfizem, moguće smrtonosna plućna bolest koja se odlikuje sve većim gubitkom elastičnosti u plućima, u pravilu izaziva kronično, blago kašljanje i zadihanost. lako cijeli niz čimbenika - uključujući nasljednost, onečišćenje i otprije prisutnu kroničnu plućnu bolest poput astme - može odigrati značajnu ulogu u njegovu razvoju, emfizem je uglavnom posljedica dugoročnog pretjeranog pušenja. U mnogim slučajevima, oboljeli od emfizema također pate od kroničnog bronhitisa, koji objašnjava neke preklapajuće simptome.

Hepatitis je najčešća od svih zaraznih bolesti. Svake godine američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti zabilježi gotovo 70000 novih slučajeva, a stručnjaci procjenjuju da je u SAD-u broj ljudi koji boluju od hepatitisa bliži brojci od 500000. Mnogi slučajevi hepatitisa prođu potpuno nezapaženo jer se hepatitis pogrešno dijagnosticira kao gripa Hepatitis je ozbiljna bolest jer narušava mnogobrojne funkcije jetre. Između ostalog, jetra proizvodi žuč kako bi pospješila probavu hrane, regulira kemijski sastav krvi te nadzire moguće štetne tvari u krvotoku.

Gušterača, mala žlijezda smještena duboko u trbušnoj šupljini, ima dvije osnovne uloge: opskrbljuje crijeva probavnim sokovima i izlučuje hormone, uključujući inzulin, koji reguliraju korištenje šećera i škroba u organizmu. Endokrine stanice gušterače zadužene se za hormonsku regulaciju i oblikuju otočiće koji se uglavnom nalaze u repu i tijelu žlijezde. Egzokrine stanice, koje se prema endokrinima nalaze u odnosu 99:1, raspršene su po cijelo žlijezdi i važne su za probavu.