Svastara

Bjesnoća ili rabijes je virusna moždana bolest koja je, ako se ne spriječi neodložnim liječe­njem te se dopusti da se razvije, gotovo uvijek smrto­nosna. Oboljeti možete ako vas ugrize zaražena životinja. Životinje koje mogu biti prijenosnici bjes­noće su psi, mačke, šišmiši, tvorovi, rakuni i lisice. Glodavci su iznimno rijetko zaraženi. Bolest se u oko 70 posto slučajeva dobije nakon ugriza divljih živo­tinja koji su probili kožu. Bolest se naziva i hidrofobija (strah od vode), jer izaziva bolne mišićne spazme u grlu koji sprečavaju gutanje. Upravo to izaziva smrt neliječenih bolesni­ka - žrtve dehidriraju i umru.

Celijakija je osjetljivost tankog crijeva na gluten, bjelančevinu koja se nalazi u većini žitarica, ali ne i u kukuruzu i riži. Nepodnošenje glutena nadražuje tanko crijevo i za posljedicu ima propadanje sićušnih prstolikih resica na sluznici (bitnih za apsorpciju hrane). Izraz celijakija (od grčkog koiliakos) jednostavno znači bol u trbušnoj šupljini, ali bolest može imati komplikacije i izvan želuca i crijeva. Žene s nelije- čenom celijakijom često ne uspijevaju začeti, a ako i uspiju, kod njih češće dolazi do spontanog pobačaja nego u zdravoj populaciji. Čak i nakon liječenja, do začeća možda neće doći 18 mjeseci ili duže. Bolest kod muškaraca može izazvati impotenciju i može im trebati i dvije godine od početka liječenja da ponovno steknu potpunu spolnu moć. Celijakija se često javlja u dojenačkoj dobi ili ranom djetinjstvu, no do nje može doći u bilo kojoj dobi. Čini se da ima jaku genetsku komponentu i pogađa dvostruko više žena nego muškaraca, osobito žena sjeverno europskog podrijetla

Liječnici često rabe zajednički pojam »flebitis (što znači upala vene) za specifično stanje poznato kao tromboflebitis, koje uključuje stvaran krvnih ugrušaka ili tromba na mjestu upale. Ovi ugrušci uzrokuju bol i nadraženost, a mogu djelmično ili potpuno zaustaviti protok krvi kroz zaraćene žile. Najčešći oblik flebitisa, površinski flebitis, javlja se u venama smještenim blizu površine kože, tipično u nogama, lako je neugodan, ovaj oblik bolesti je relativno bezopasan i obično prolazi sam od sebe za nekoliko dana. Duboki flebitis, koji zahvaća duboke vene nogu, rjeđi je i opasniji. Budući da su duboke vene veće, krvni ugrušci su obično veći te postoji veća opasnost da će se otkinuti i otići u pluća. Osobe s dubokim flebitisom često ne znaju da ga imaju, pa ne traže odgovarajuću pomoć.

Poslije akni, bradavice su najrašireniji derma­tološki poremećaj. Od četiri osobe, tri će do­biti bradavice (verruca vulgaris) u nekom razdoblju života. Bradavice su priljepčive i možete ih prenijeti na druge dijelove tijela dodirom ili brijanjem oko za­raženih područja. Djeca i mladež skloniji su izbijanju bradavica jer nemaju potpuno razvijene obrambene mehanizme, iako bradavice možete dobiti bez ob­zira na godine.

Alzheimerovu bolest, progresivnu degeneraciju tkiva u mozgu, koja prvenstveno pogađa osobe starije od 65 godina, obilježava razorno pogoršanje mentalnih funkcija. Intelektualne funkcije poput pamćenja, shvaćanja i govora pogoršavaju se. Pažnja obično luta, jednostavne kalkulacije postanu nemo­guće, a obične svakodnevne aktivnosti postaju sve teže, dok se izgubljenost i frustracija pogoršavaju noću.

Sfilis je jedna od najtežih spolno prenosivih bolesti. Bolest se najčešće javlja među gradskim stanovništvom, u osoba starosti između 15 i 39 godina. Epidemiolozi pripisuju ponovni porast pojavljivanja ove bolesti nedostatnom obrazovanja o ovoj bolesti kao i povećanom broju prostitutki koje ne koriste zaštitu kod spolnog odnosa. Međutim, do porasta nije došlo među homoseksualcima ili biseksualcima, vjerojatno zato što mnogi među njima rabe prezervativ.

Koža je osjetljivo, živo tkivo sastavljeno od tr primarna sloja: epidermisa (pousmine), dermisa (usmine) i supkutisa (potkožnog tkiva ili potkožja). Svako izlaganje toplini višoj od 50 °C ošteti: će njezine stanice i izazvati određen stupanj opečenosti. Djeca i starije osobe podložniji su težim oblicima opeklina zbog toga što im je koža tanja.

Opsesivno-kompulzivni poremećaj nije uobičajena »dvostruka provjera« koju svatko od nas povremeno čini osiguravajući se da su vrata zaključana ili daje pećnica isključena. U oboljelih od opsesivno-kompulzivnog poremećaja ove misli toliko su uvećane da utječu na svakodnevne poslove i odnose. Poznati su bolesnici koji su prali ruke po osam sati ili svakodnevno razmještali cijelo kućanstvo. Opsesivno-kompulzivni poremećaj je kroničan i ne može se voljno kontrolirati. Čak i nakon dugih, relativno zdravih razdoblja, bolesnici mogu dobiti novi napadaj bez vidljiva uzroka.

Iako shizofrenija doslovno znači »rascijepljen um«, ne treba je miješati s »podijeljenom« ili višestrukom osobnošću. Točnije ju je opisati kao psihozu - skupinu teških i dugotrajnih umnih poremećaja koji ometaju naravno razmišljanje, govor i ponašanje. Početak shizofrenije obično označavaju psihotični simptomi koji su navedeni s lijeve strane ili bizarno ponašanje. No mnogi bolesnici pokazuju »negativne« simptome, poput prigušenih osjećaja te smanjene umne i društvene aktivnosti.

Ospice su jedna od najzaraznijih dječjih virusnih infekcija i jedna od najtežih s rasponom komplikacija od upale uha do upale pluća i encet’a- litisa (upala mozga koja se javlja u jednog na tisuću bolesnika). Ospice se u školama mogu lako pretvoriti u epidemiju. Obično se prepouča preventivno cijepljenje, a u mnogim zemljama je i obvezatno. Odrasli se mogu zaraziti ospicama ako nisu prije bili izloženi uzročniku te ako nisu cijepljeni. Osobe koje su preboljele ospice razviju prirodnu otpornost ne mogu se ponovno zaraziti.

Osteoporoza je razmjerno rijetka bolest međj mladim ljudima. Mnogo je češća među starijim i. Smatra se da oko 25 posto žena starijih od 60 godina ima kliničke znakove osteoporoze. lako bolest zahvaća sve kosti, najčešće dolazi do prijeloma kralježnice ručnog zgloba i kuka. U starijih osoba prijelomi kuka mogu biti osobito opasni, jer duga nepokretne a tijekom liječenja često dovodi do nastanka krvnih ugrušaka ili upale pluća. Otprilike jedna trećina starijih žena s prijelomom kuka umire u roku od šest mjeseci nakon prijeloma. Osamdeset posto oboljelih od osteoporoze su žene. Stručnjaci vjeruju da su žene podložnije osteoporozi zato što su njihove kosti obično lakše i tanje. Osim toga, ženski organizam nakon menopauze doživljava hormonske promjene koje, čini se, ubrzavaju gubitak koštane mase. U muškaraca je osteoporoza neuobičajena sve do dobi od sedamdeset godina.

Afektivni poremećaj povezan s godišnjim dobima je krajnji oblik sezonske potištenosti (»zimske potištenosti«) koji donosi mrtvilo, bolesnu ravnodušnost i ograničava normalno funkcioniranje. Tek nedavno prepoznat je kao zaseban poremećaj, no od 1982. godine mnogo se naučilo o samom poremećaju i o načinima njegova liječenja. Osobe koje boluju od ovog poremećaja prolaze kroz velike promjene raspoloženja, kao da su podijeljene na »ljetnu osobu« i »zimsku osobu«.